Hoće li Evropa biti u mraku i smrzavati se ove zime?

Rusija je smanjila isporuku plina za pet država članica Evropske unije koje se uveliko oslanjaju na taj energent za proizvodnju električne energije i pokretanje industrije.

Posljednja smanjenja su pogodila zemlje sa snažnim ekonomijama koje koriste mnogo ruskog prirodnog plina (EPA - Ilustracija)

Evropski čelnici se ne preznojavaju samo zbog prolaznog ljetnog toplotnog vala, već i zbog straha da će ruske manipulacije isporukom prirodnog plina Evropi izazvati ekonomsku i političku krizu u evropskim zemljama sljedeće zime, prema izvještaju agencije Associated Press.

U nastavku slijede ključne činjenice koje treba znati kada je riječ o igrama vršenja energetskog pritiska kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, navodi agencija.

Šta se dogodilo?

Rusija je prošle sedmice smanjila isporuku plina za pet država članica Evropske unije (EU), uključujući Njemačku, najveću ekonomiju bloka od 27 zemalja, koje se uveliko oslanjaju na ruski plin za proizvodnju električne energije i pokretanje industrije.

Ruski državni energetski gigant Gazprom smanjio je isporuku plina preko plinovoda Sjeverni tok 1, koji prolazi ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke za 60 posto, što je glavni plinovod u Evropi. U isto vrijeme, isporuka plina za Italiju je prepolovljena.

Austrija, Češka i Slovačka također se suočavaju sa rezovima. To je uslijedilo nakon što je Rusija posljednjih sedmica prekinula isporuku plina Poljskoj, Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj i Holandiji.

U početku su se ta isključenja smatrala manjim problemom, jer je Poljska, naprimjer, već do kraja godine postepeno gasila ruski plin, dok su drugi imali alternativne opskrbe. Međutim, posljednja smanjenja su pogodila zemlje s velikim ekonomijama koje koriste mnogo ruskog prirodnog plina, budući da Njemačka uvozi iz Rusije 35 posto svojih potreba za plinom, dok u slučaju Italije taj postotak iznosi 40 posto.

Zašto su smanjenja isporuka zabrinjavajuća?

Evropa se trudi napuniti svoja podzemna skladišta plina prije zime, dok plinska postrojenja rade redovnim tempom. Rezerve se pune tokom ljeta, kada se plin može kupiti po jeftinijoj cijeni, a zatim se crpe tokom zime kada se povećava potražnja za plinom za grijanje. No, rusko smanjenje isporuke plina učinit će ponovno punjenje skladišta skupljim i teže ostvarivim.

Ovakav potez je potaknuo stah od potpunog zaustavljanja isporuke ruskog plina, što će onemogućiti Evropi da dobije svo gorivo koje joj je potrebno za zimu. Negativno će utjecati i na mnoge industrije s intenzivnom potrošnjom energije, što će usporiti evropsku ekonomiju, pored štete koju će pretrpjeti pogoni za proizvodnju električne energije iz plina.

Evropska podzemna skladišta trenutno imaju 57 posto zaliha plina, dok je Evropska komisija savjetovala da stopa zaliha svake države bude 80 posto do 1. novembra. Njemačka je, pak, postavila ciljeve od 80 posto do 1. oktobra i 90 posto do 1. novembra.

Analitičari istraživačkog centra Bruegel u glavnom gradu Belgije, Briselu, upozoravaju da Bugarska, Mađarska i Rumunija neće ispuniti cilj EU-a od 80 posto ako nastave dosadašnjim tempom, dok će Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj biti vrlo teško napuniti svoja skladišta ako se zaustavi dotok plina iz Rusije, prema analitičarima.

Šta Evropa poduzima da se oslobodi ovisnosti o ruskom plinu?

Evropska unija, koja je prije ruskog rata u Ukrajini 40 posto svojih potreba za plinom pokrivala uvozom iz Rusije, postavila je planove za smanjenje uvoza za dvije trećine do kraja ove godine i postepeno potpuno ukidanje ruskog plina do 2027. godine.

Unija je već saopćila da će zabraniti ruski ugalj u augustu i većinu ruske nafte za šest mjeseci. Cilj je uskratiti Rusiji 850 miliona dolara dnevno koje zarađuje od prodaje nafte i plina Evropi, kako bi se spriječilo finansiranje ruskog rata u Ukrajini.

Osim toga, evropske vlade i preduzeća za pružanje komunalnih usluga kupovali su skuplji prirodni i ukapljeni plin (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država koji se dostavlja brodovima, za razliku od plina koji dolazi plinovodom iz Rusije i obično je jeftiniji.

Međutim, rat je doveo do skoka cijena energenata, što potiče rekordnu inflaciju u Evropi, dok je Rusija zadržala visoke prihode.

Također, tu su i evropski napori da se dobije više plina kroz plinovode iz Norveške i Azerbejdžana, a očekuje se da će brzo širenje i očuvanje obnovljive energije igrati manju ulogu. Njemačka, koja nema terminale za uvoz LNG-a, namjerava uspostaviti četiri plutajuća terminala, od kojih bi dva trebala biti operativna od ove godine.

Uprkos tome što se pažnja usmjerava na obnovljivu energiju, kriza tjera zemlje da se vrate na fosilna goriva. Njemačka žuri s usvajanjem zakona za ponovno pokretanje elektrana na ugalj kao privremenu alternativu, uprkos planovima da se ugalj u potpunosti prestane koristiti do 2030. godine.

Njemački vicekancelar Robert Habeck smatra da je okretanje uglju “gorka stvar”, ali je dodao: “U ovom slučaju je to apsolutno nužno”. Njemačka vlada planira poduzeti mjere kako bi potaknula industriju i postrojenja da koriste manje prirodnog plina.

Habeck je također pozvao Nijemce da štede energiju. “Potrošnja plina se treba dodatno smanjiti, kako bi se moglo skladištiti više plina, inače će na zimu biti napeto”, rekao je.

Slijedeći stope Njemačke, vlada Holandije je rekla da će dopustiti elektranama na ugalj da ponovno rade punim kapacitetom kako bi se sačuvao prirodni plin koji bi se inače sagorio u proizvodnji električne energije.

Kakvu igru igra Rusija?

Ruski gigant Gazprom kaže da je bio prisiljen smanjiti isporuke u Evropu preko Sjevernog toka 1 jer su zapadne sankcije zaustavile ključni dio opreme u Kanadi, gdje je odvezen radi održavanja. Evropske vlade ne prihvataju taj izgovor i smatraju da je smanjenje isporuke plina političko pitanje.

Ovakvi potezi Gazproma doveli su do značajnog povećanja cijena prirodnog plina u Evropi, koje su pale nakon sezone grijanja.

S druge strane, prihodi Rusije porasli su u vrijeme kada je pod pritiskom zapadnih ekonomskih sankcija, te uporedo s evropskim pritiskom u Ukrajini, koja pruža Kijevu političku i vojnu podršku.

Gazpromovi potezi također se mogu smatrati reakcijom na zapadne sankcije i odvraćanjem od uvođenja novih sankcija. Veći korisnici plina upozoreni su, kao i manji, da nisu izuzeti od mogućih isključenja.

Njemačka i Italija su se suočile s prekidom isporuke u vrijeme kada su se njihovi čelnici pridružili francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u Kijevu kako bi se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i podržali davanje Ukrajini statusa kandidata za članstvo u EU.

Hoće li se Evropljani smrzavati ove zime?

Mala je vjerovatnoća za to jer zakon EU-a zahtijeva od vlada da racionaliziraju isporuke plina industriji kako bi domovi, škole i bolnice bile pošteđene. Države kojima ponestane plina također mogu potražiti pomoć od drugih koje su možda u boljoj situaciji, iako to ovisi o odgovarajućim priključcima na plinovod.

Loša strana racionaliziranja bila bi smanjenje isporuke plina industriji i zatvaranje koji bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta i ugroziti rast ekonomije koja već pati od visoke inflacije i straha od globalnog usporavanja, jer centralne banke podižu kamatne stope.

Osim toga, potpuni prekid isporuke plina iz Rusije mogao bi povećati troškove proizvodnje električne energije na rekordne nivoe.

Izvor: Agencije