Zbog zabrane izvoza brašna mlinari u Srbiji izgubili 17 miliona eura

Nakon dva mjeseca zabrane, Vlada Srbije je dozvolila izvoz brašna jer je procijenjeno da to neće ugroziti snabdjevenost domaćeg tržišta.

Izvoz iz Srbije pšenice i brašna, kao i kukuruza i ulja, zabranjen je 10. marta zbog krize izazvane ratom u Ukrajini (Arhiva)

Mlinari u Srbiji su zbog dvomjesečne zabrane izvoza pšeničnog brašna propustili mogućnost da prodaju oko 40.000 tona brašna i zarade 17 miliona eura, potvrdio je agenciji Beta Zdravko Šajatović, direktor poslovnog udruženja mlinara „Žitounija“.

U komentaru odluke Vlade Srbije da ukine kontingente za izvoz brašna, ocijenio je kako je ona „nejasna jer se ne zna da li važi od 1. juna ili odmah“.

„Odlukom o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mlinarima je onemogućeno da izvezu oko 40.000 tona brašna, koliki je prosečan dvomesečni izvoz i zarade oko 17 miliona evra“, rekao je Šajatović.

Vlada Srbije donijela je 11. marta odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kojom je zabranjen izvoz brašna, potom 21. aprila odluku o uvođenju mjesečnih kvota, a 30. aprila kvota je povećana sa 20.000 na 23.000 tona. Potom je uslijedila odluka o slobodnom izvozu.

Brašno ostalo na zalihama

Šajatović je rekao da je odluku o slobodnom izvozu Vlada Srbije obrazložila argumentima koje su mlinari naveli pri zabrani izvoza, da je ona nepotrebna jer su zalihe velike, domaće snabdjevanje nije ugroženo, a da mlinari moraju da prodajom obezbjede sredstva za kupovinu pšenice novog roda.

Osim toga, smatra, takva odluka je doprinijela da pojedine vrste brašna, koje nisu bile potrebne tržištu Srbije, ostanu neprodane na zalihama.

Prema njegovim riječima, mlinari su za maj ispunili dozvoljenu kvotu od 23.000 tona, ali je u ekonomskoj 2016/17. godini prosječan mjesečni izvoz bio 21.000 tonu i da je opadao te posljednjih deset mjeseci bio oko 10.000 tona.

„U trenutku kada smo se borili da nađemo nove kupce i povećamo izvoz došla je odluka o zabrani izvoza. Šta znači pogrešna odluka ilustruje i podatak da je u martu i aprilu 2020. godine zbog virusa korona izvezeno 300.000 tona brašna, a zatim je tražnja naglo pala i u maju je izvezeno svega 6.500 tona“, rekao je Šajatović.

Nada se da će se potražnja za brašnom zadržati na visokom nivou i da će se vratiti kupci iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su poslije zabrane izvoza brašna iz Srbije taj proizvod kupili u Bugarskoj, ali je, po njegovim riječima, bilo lošeg kvaliteta i skuplje.

Na kraju je odluku o slobodnom izvozu brašna ipak ocijenio dobrom jer je njome, kako je rekao, smanjena šteta od odluke o zabrani izvoza.

Dozvoljen izvoz brašna

Vlada Srbije je u srijedu dozvolila izvoz brašna jer je procijenjeno da to neće ugroziti snabdjevenost domaćeg tržišta, javila je Beta.

Izvoz brašna je omogućen izmjenom Odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, kojom su uvedena kvantitativna ograničenja izvoza na mjesečnom nivou za određene poljoprivredno-prehrambene proizvode.

„Snabdevenost brašnom i pšenicom na domaćem tržištu je dobra i slobodan izvoz brašna ne može da ugrozi snabdevenost domaćeg tržišta, a omogućava da se pred žetvu rasterete silosi za prijem novog roda, kao i da se sačuvaju tradicionalna tržišta, s obzirom na to da je Srbija tradicionalni izvoznik brašna na tržišta zemalja iz regiona“, rečeno je nakon sjednice Vlade.

Izvoz iz Srbije pšenice i brašna, kao i kukuruza i ulja, zabranjen je 10. marta ove godine da bi se obezbjedila snabdjevenost tržišta u vrijeme krize izazvane ratom u Ukrajini, a 20. aprila su odobrene kvote za izvoz te robe.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada