Koje su se zemlje odrekle zlatnih rezervi?

U vrijeme finansijskih previranja, zlato se smatra nezamjenjivom imovinom, a većina zemalja ima različite rezerve. Postoje države koje imaju i do 60 posto međunarodnih deviznih rezervi u zlatu, ali ima i onih koje uopće nemaju zlato ili imaju male količine. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za 2021. godinu, 13 zemalja nema rezerve zlata, a 14 zemalja ima manje od jedan posto zlata.

Izvještaj koji je objavila stranica “Vestnik Kavkaza” navodi pet ekonomija koje, na primjer, imaju velike devizne rezerve, a nemaju zlato.

Kanada

Kanada je zemlja s visokim prihodima i bogata je prirodnim resursima. Uslužni sektor dominira ekonomijom, a prema izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda za januar, ekonomija zemlje se smanjila za 5,2 posto u 2020. te porasla za 4,7 posto u 2021. godini. Predviđa se da će ekonomija od 2.000 milijardi dolara rasti za 4,4 posto u 2022. i 2,8 posto u 2023. Međutim, zbog trenutnih geopolitičkih događaja, prognoza se može promijeniti.

Prema stranici, od 31. decembra 2021. devizne rezerve Kanade iznosile su 106,61 milijardu dolara, a tokom 2022. neznatno su se smanjile na 102,89 milijardi dolara od 28. februara. Kanada spada u najveće ekonomije bez zlatnih rezervi.

Norveška

Norveška je jedna od najbogatijih zemalja po BDP-u po glavi stanovnika. To je zemlja bogata prirodnim resursima, posebno naftom, hidroelektranama, ribom, šumama i mineralima. Norveška je također treći najveći izvoznik plina u svijetu nakon Rusije i Katara.

Norveška zadovoljava oko 20-25 posto evropske potražnje za plinom, a prirodni resursi, kvalificirana radna snaga i primjena tehnologije učinili su Norvešku prosperitetnom.

Prema Nasdaqu, trenutni BDP zemlje iznosi 445,51 milijardu dolara. Krajem 2003. godine zlatne rezerve u Norveškoj središnjoj banci iznosile su 37 tona: 3,5 tona kovanica i 33,5 tona poluga. Međutim, 2004. godine Norveška središnja banka je prodala zlatne poluge. Banka je potom, u saopćenju za javnost, navela da je zadržala samo “sedam poluga za izložbe i 3,5 tona zlatnika, koji su prevezeni u Ujedinjeno Kraljevstvo 1940. godine”.

Norveške devizne rezerve podijeljene su na portfelj s fiksnim prihodom i portfelj s dionicama, a njima upravljaju Sektor za centralno bankarske operacije i Odjel za investicijsko bankarstvo, koji su odjeli Norveške središnje banke. Krajem 2021. godine devizne rezerve Norveške iznosile su 84,72 milijarde dolara.

Hrvatska

Hrvatska je postala 28. članica Evropske unije 1. jula 2013. Treća je najveća ekonomija s visokim dohotkom bez zlata, s BDP-om od 68 milijardi dolara. Oko 67 posto hrvatske trgovine odvija se unutar Evrope, sa zemljama poput Njemačke, Italije i Slovenije. Što se tiče uvoza, 77 posto je iz Evrope, pet posto iz Kine i tri posto iz Bosne i Hercegovine.

Od 1999. Hrvatska je imala 13,2 tone zlata koje je primila od Banke za međunarodna poravnanja kao udio u zlatnoj imovini kada je zemlja bila dio bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

”Hrvatski proračun će izgubiti milion kuna ako banka odluči zadržati zlatne rezerve naslijeđene od Banke za međunarodna poravnanja”, izjavio je guverner Središnje banke. Dakle, zlato nije zastupljeno u deviznim rezervama zemlje, koje su iznosile 28,31 milijardu dolara na kraju 2021.

Azerbejdžan

Azerbejdžan je zemlja bogata prirodnim resursima s višim srednjim dohotkom. BDP zemlje iznosi 58,43 milijarde dolara. Azerbajdžan je uvršten u grupu zemalja koje blisko sarađuju s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) u formatu OPEC plus.

Prema podacima o deviznim rezervama, država nije imala zlatnih rezervi 2011. i 2012. godine, međutim u 2013. otkupljeno je 20,02 tone zlata, a 2014. rezerve su povećane na 30,17 tona.

U 2016. rezerve zlata smanjene su na 20,02 tone, a od 2017. zlato nije prikazano u tonama u deviznim rezervama zemlje, a dolarska vrijednost zlatnih rezervi postala je zanemariva.

Ukupne devizne rezerve zemlje na kraju 2021. iznosile su oko 8,31 milijardu dolara, međutim, Državni naftni fond Republike Azerbejdžan ulaže 10 posto svog investicijskog portfelja u zlato.

Kostarika

Kostarika je mala latinoamerička zemlja s otvorenom ekonomijom, koju Svjetska banka opisuje kao zemlju s višim srednjim dohotkom.

Tokom posljednja dva desetljeća, zemlja je aktivno rasla i razvijala se, dobrim dijelom zahvaljujući ekonomskoj strategiji usmjerenoj prema vani. Kostarika je proširila svoju ekonomiju, koja je prije bila ovisna o turizmu i poljoprivrednim proizvodima, kroz izvoz visoke tehnologije. Izravna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država u zemlju iznosila su dvije milijarde dolara u 2020., prema Uredu za ekonomske analize Ministarstva trgovine.

Sjedinjene Američke Države najveći su trgovinski partner Kostarike, čineći oko 40 posto izvoza i uvoza zemlje. Kostarika je također bogata zlatom. Komercijalno zlatarenje u zemlji počelo je 1930-ih, prema Newlox Goldu. Značajan interes pojavio se nakon otkrića novih nalazišta.

Većina ruda je bila iznimno visoke kvalitete, s primarnim stijenama koje su sadržavale velike zlatne žile. Kao rezultat velikog razvoja, iskopane su ogromne količine zlata.

Prema podacima za posljednjih deset godina, zlato nije zastupljeno u međunarodnim rezervama zemlje, ali su u decembru 2021. devizne rezerve Kostarike iznosile 7,57 milijardi dolara.

Ostale zemlje koje nemaju zlatne rezerve

Portal je spomenuo i druge zemlje koje nemaju zlatne rezerve, uključujući Nikaragvu, Kamerun, Armeniju, Gabon, Turkmenistan, Kongo, Čad i Eritreju.