Najbrži pad kineske fabričke aktivnosti u dvije godine

Do usporavanja dolazi usred posljedica rata u Ukrajini, ali i novih izbijanja COVID-žarišta te uvođenja karantina u velikim gradovima.

Usporavanje u Kini će vjerovatno imati negativne efekte u cijeloj regiji (Reuters)

Kineske fabrike su u martu zabilježile pad aktivnosti najbržim tempom u posljednje dvije godine – zbog ekonomskih posljedica rata u Ukrajini i novih izbijanja COVID-žarišta i zatvaranja, dok je proizvodnja u drugim velikim azijskim ekonomijama također usporila.

Caixin/Markit Indeks menadžera nabave (PMI) pao je na 48,1 prošlog mjeseca, u odnosu na 50,4 u prethodnom mjesecu.

Pad na indeksu, gdje očitanje od 50 razdvaja rast od pada na mjesečnom nivou, označava najstrmiji pad od februara 2020.

Podindeks za nove narudžbe opao je najvećom stopom od februara 2020. godine, kada je prvi val slučajeva korona virusa pogodio Wuhan.

Objavljivanje podataka u petak slijedi nakon što je dan ranije objavljen službeni PMI koji pokazuje najbrži pad aktivnosti od oktobra 2021.

Kina se bori sa najgorim izbijanjima COVID-a 19 od početka pandemije. U petak su vlasti u finansijskoj prijestolnici Šangaju produžile karantin koji je prvobitno planiran da traje 10 dana na neodređeni period, nakon nedavnih zatvaranja u Šenjangu i tehnološkom centru Šenžen.

‘U vodama recesije’

“Kao što je globalna ekonomija pokazivala probne znakove oporavka, rusko-ukrajinski rat i nova epidemija COVID-a u Šangaju djelovali su kao savršena oluja koja je gurnula brod globalne ekonomije prema vodama recesije“, rekao je Tim Harcourt, glavni ekonomista u Institutu za javnu politiku i upravljanje pri Tehnološkom univerzitetu u Sydneyu, za Al Jazeeru.

“Ovo će Kinu značajno isključiti iz globalne ekonomije do 2024”, prognozira.

Usporavanje u Kini će vjerovatno imati negativne efekte u cijeloj regiji, od kojih se u velikom dijelu druga po veličini svjetska ekonomija smatra najvećim izvorom trgovine.

U Južnoj Koreji, koja se također bori s rekordnim brojem slučajeva korona virusa, fabrička aktivnost usporila je prošlog mjeseca s novim izvoznim narudžbama koje su zabilježile najoštriji pad od jula 2020. godine, jer su se kompanije suočile s rastućim cijenama nafte, metala i poluvodiča.

Fabrička aktivnost je također usporila na Tajvanu i u Vijetnamu, a smanjena u Maleziji, prema vrijednosti PMI-a objavljenim u petak.

U Japanu rast proizvodnje, smanjen izvoz

Nasuprot trendu, Japan je zabilježio rast proizvodne aktivnosti bržim tempom u odnosu na prethodni mjesec, usred oštrog pada slučajeva COVID-a u posljednjih nekoliko sedmica.

Ipak, japanske izvozne narudžbe su se smanjile jer je vanjska potražnja patila od kineskih pandemijskih restrikcija i poremećaja lanca opskrbe uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.

Heng Wang, stručnjak za kinesku ekonomiju na Univerzitetu Novog Južnog Walesa, rekao je za Al Jazeeru da će stroge kineske politike vezane za pandemiju vjerovatno izvršiti pritisak na ekonomski rast, barem u kratkom roku.

“Dugoročno gledano, pejzaž nije baš jasan. Na kraju će poslovno povjerenje biti ključno za kineski ekonomski rast i globalnu ekonomiju”, rekao je Wang.

“Dugoročno, na ekonomske pokazatelje će vjerovatno utjecati budućnost globalnih vrijednosnih lanaca. To u velikoj mjeri zavisi od poslovnih odluka. Geoekonomska dinamika se mijenja, a to bi dugoročno utjecalo na poslovne odluke”, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera i agencije