Kako će američka zabrana uvoza ruske nafte utjecati na cijene energenata?
Odluka američkog predsjednika Bidena o zabrani uvoza ruskih energenata najnoviji je potez kažnjavanja Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden uveo je trenutnu zabranu uvoza ruske nafte i drugih energenata kao odmazdu zbog ruske invazije na Ukrajinu, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo saopćilo da će postepeno ukinuti uvoz do kraja 2022. godine.
Najnovije sankcije vjerovatno će utjecati na porast cijene nafte – što će rezultirati još višim cijenama na pumpama.
Šta je cilj zabrane?
Američka vlada najavila je zabranu ruske nafte, što je dio šire zabrane koja uključuje prirodni plin i ugalj.
“Ruska nafta više neće biti prihvatljiva u američkim lukama čime će Amerikanci zadati još jedan snažan udarac Putinovoj ratnoj mašini”, rekao je Biden u utorak, dodajući da je odluka donesena “u konsultaciji” sa saveznicima.
Rusija je najveći svjetski izvoznik sirove nafte i naftnih derivata, proizvodeći oko sedam miliona barela dnevno ili sedam posto globalne ponude.
U 2021. godini, SAD je dnevno u prosjeku uvozio 209.000 barela sirove nafte i 500.000 barela ostalih naftnih derivata iz Rusije, prema Američkom trgovaračkom udruženju proizvođača goriva i petrohemije.
To predstavlja tri posto američkog uvoza sirove nafte i jedan posto ukupne sirove nafte koju prerađuju američke rafinerije. Za Rusiju je to predstavljalo tri posto ukupnog izvoza.
Prema analitičarima, zabrana je nešto što SAD sebi može priuštiti.
Zbog trenutnog kursa, “SAD to sebi može priuštiti, [ali] je to mnogo teže za kontinentalnu Evropu”, rekla je Al Jazeeri Cornelia Meyer, izvršna direktorica Meyer Resourcesa.
Kada je riječ o ukupnom ruskom izvozu u SAD, “to također nije nešto značajno”, kaže Meyer.
“Ali ovo pokazuje da postoji odlučnost zapadnog saveza. Bilo bi jako važno ako bi Evropa krenula s tim”, rekla je, dodajući da će Kina i Indija vjerovatno kupovati rusku naftu preusmjerenu sa Zapada.
Šta zabrana znači za cijene nafte i plina?
Mogućnost zabrane već je povećala cijene nafte za 30 posto prošlog mjeseca. Cijene nafte su se kretale oko 130 dolara po barelu, a galon (4,5 litara) redovnog plina se u utorak u SAD-u prodavao u prosjeku za 4,17 dolara.
Energetski analitičari upozoravaju da bi cijene mogle dosegnuti 160 ili 200 dolara po barelu ako kupci nastave izbjegavati rusku sirovu naftu, što bi dovelo do toga da cijene američkog goriva iznose više od pet dolara po galonu.
“Tržišta su zasnovana na pohlepi i strahu, a trenutno je prisutno mnogo straha”, rekao je Al Jazeeri Adam Pankratz, profesor na Sauder School of Business Univerziteta British Columbia.
“Strah je prisutan jer, ako ne možemo nabaviti naftu, odakle će ona doći? [Ovom zabranom] oni su sedam posto svjetske proizvodnje učinili nedostupnom… ta je proizvodnja u suštini na mnogo načina nedokučiva i ako to uradite na ionako vrlo skučenom tržištu, potražnja [i cijene] će rasti”, rekao je.
Šta to znači za Amerikance?
Kao prvo, građani mogu očekivati inflaciju. Trenutna stopa inflacija u SAD-u je najveća u posljednjih 40 godina, a prema posljednjim podacima indeks potrošačkih cijena će porasti za 7,9 posto.
Ovo će se, naravno, direktno odraziti na standard građana u SAD-u.
Pitanje koje se nameće jeste: “hoće li SAD ostati bez nafte ili je ovo samo jedna igra sa visokim rizikom i nagradama”?
“Hoće li ovaj potez uništiti potražnju? U konačnici, na potrošačima je odluka hoće li prestati voziti ako postane preskupo i prebaciti se na javni prijevoz ili neki alternativni način transporta. Sve ovo može imati jak utjecaj na trenutno stanje ponude i potražnje, što u konačnici može dovesti do rasta cijena i gubitka posla”, rekao je Pankratz.
“Dakle, ono što znamo jeste da samu nabavku nafte možemo kontrolirati, ali samo ponašanje ljudi je zaista nepredvidivo i možemo samo sačekati da vidimo prave rezultate”.