Cijene nafte nastavile rast

Cijene nafte su nastavile rast nakon što su američka zabrana uvoza ruskih energenata i plan Velike Britanije o postepenom ukidanju uvoza iz Rusije do kraja godine izazvali zabrinutost da će globalna ponuda biti osjetno manja, javlja Reuters.

Evropska nafta Brent za isporuku u narednim mjesecima porasla je za 2,17 dolara ili 1,7 posto, na 130,15 dolara po barelu na azijskom trgovanju, nakon skoka od 3,9 procenata prethodnog dana, prenosi Tanjug.

Američka sirova nafta WTI ojačala je za 1,57 dolara ili 1,3 posto, na 125,27 dolara po barelu, nastavljajući uspon od utorka kada je porasla za 3,6 posto.

Američki predsjednik Joe Biden uveo je zabranu uvoza ruske nafte i drugih energenata, a Britanija je najavila da će postepeno ukinuti uvoz “crnog zlata” iz Rusije do kraja 2022.

Špekulativne kupovine uskoro će usporiti

Cijene nafte su porasle za više od 30 posto otkako je Rusija, drugi najveći svjetski izvoznik te sirovine, pokrenula napad na Ukrajinu. Strah od daljih poremećaja u snabdjevanju naftom usljed eskalacije sankcija Moskvi podstakao je kupovinu, kažu analitičari.

Procjenjuju, ipak, da će špekulativne kupovine uskoro usporiti, budući da zemlje na sjevernoj hemisferi ulaze u proljeće kada potražnja za gorivom opada.

Cijene nafte su uzletjele u ponedjeljak na najvši nivo od jula 2008, pri čemu je Brent dostigao 139,13 dolara po barelu, a WTI 130,50 dolara.

Tome su doprinijela i predviđanja da su male šanse da se u skorije vrijeme na globalno tržište vrati iranska sirova nafta, pošto su pregovori o iranskom nuklearnom programu između Teherana i svjetskih sila usporeni.

Usijane cijene nafte, koje su na najvišem nivou u posljednjih 14 godina, mogle bi da utiču na pad potražnje za gorivom, jer potrošači reaguju na poskupljenje goriva na pumpama i na visoke račune za struju smanjenjem potrošnje i putovanja, upozorili su energetski stručnjaci.