Rat u Ukrajini spustio kurs eura na najniži nivo u dvije godine

U fokusu ulagača bili su daljnji napadi ruske vojske na ukrajinske gradove, što je na financijskim tržištima izazvalo povlačenje kapitala iz rizičnijih investicija.

Porasle su cijene onih investicija, kao i pojedinih valuta koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena (EPA)

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice snažno porasla, dok je kurs eura oštro pao jer je rat u Ukrajini usmjerio ulagače prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena, piše Hina.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice više od dva posto, pa je u jednom trenutku dosegao 98,80 bodova, najviši nivo od maja 2020. godine.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,6 posto, na 114,85 jena.

S druge strane, američka je valuta snažno ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura potonula oko tri posto, na 1,0928 dolara, najniži nivo od maja 2020. godine.

U fokusu ulagača bili su daljnji napadi ruske vojske na ukrajinske gradove, što je na financijskim tržištima izazvalo povlačenje kapitala iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, pa su svjetske berze prošle sedmice oštro pale.

S druge strane, porasle su cijene onih investicija, kao i pojedinih valuta koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.

Zbog toga su na valutnim tržištima ojačale američka, japanska i švicarska valuta.

Evropske valute pod pritiskom

Euro je, pak, pod pritiskom budući da je rat u Ukrajini smanjio očekivanja u vezi privrednog rasta eurozone.

“Euro se našao u epicentru nesklonosti ulagača prema riziku. S obzirom da cijene energenata rastu, a da se Evropska centralna banka suzdržava od povećanja kamata, euro bi mogao dodatno oslabiti”, kaže Neil Jones, direktor u kompaniji Mizuho.

Po riječima analitičara, učinci rasta cijena energije i plina vjerovatno će potkopati izglede za evropsku potrošnju i privredni rast.

Zbog toga su se pod pritiskom našle i druge evropske valute. Češka centralna banka intervenisala je na tržištima kako bi zaustavila slabljenje krune, čiji je kurs prema dolaru pao na najniži nivo u gotovo 20 mjeseci.

Intervenisala je i poljska centralna banka, ali kurs zlota prema euru ipak je skliznuo na najniži nivo u 13 godina.

A kako je kurs mađarske forinte potonuo na rekordno nizak nivo, mađarska centralna banka agresivno je povećala kamatne stope.

Zbog toga se sve više špekuliše da će i Evropska centralna banka morati povećati kamate prije nego što se očekivalo.

“ECB neće imati drugog izbora nego razmotriti ovaj nagli rast inflacije, ali Fed neće odgoditi svoje planove, pa ćemo ponovno svjedočiti većim razlikama u monetarnim politikama”, rekao je Mike Kelly, analitičar u PineBridge Investmentsu.

Ruska valuta nikad slabija

Iako tržišta novca ne očekuju povećanje kamatnih stopa na sljedećoj sjednici ECB-a, sigurno je da će američki Fed povećati kamatne stope na sastanku 15. i 16. marta, prvi put nakon izbijanja pandemije.

Predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio je da će podržati početno povećanje referentne stope za četvrtinu postotnog boda.

Zbog rata u Ukrajini i sankcija, kurs ruskog rublja pao je tokom sedmice na rekordno nizak nivo, oko 118 rubalja za dolar.

Ruska centralna banka oštro je povećala kamatne stope i pokušava podržati likvidnost na ruskom financijskom tržištu, ali zbog sankcija su njene mogućnosti ograničene.

Tokom sedmice je agencija S&P snizila kreditni rejting Rusije dublje u špekulativno, neinvesticijsko područje.

Izvor: Agencije