Norveški fond ostao bez više milijardi vrijedne ruske imovine

Norveški stabilizacijski fond je najveći investitor u svijetu, a ulaže prihode od prodaje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i projekte obnovljive energije.

Rusku imovinu fonda činili su vlasnički udjeli u 51 kompaniji, najvrjedniji su bili u Gazpromu, Sberbanku i Lukoilu (EPA)

Ruska imovina norveškog stabilizacijskog fonda, najvećeg u svijetu, postala je bezvrijedna nakon ruske invazije na Ukrajinu, a njezina će prodaja, po nalogu vlade, potrajati, prenosi Reuters.

Na kraju prošle godine vrijednost ruske imovine u portfelju fonda iznosila je oko 27 milijardi norveških kruna (tri milijarde dolara), što je odgovaralo 0,2 posto njegove ukupne vrijednosti. Na kraju 2020. iznosila je 30 milijardi kruna.

Do srijede vjerojatno se spustila na samo 2,5 milijardi kruna, potvrdio je izvršni direktor fonda Nicolai Tangen, ističući da je točna vrijednost “vrlo upitna” budući da je moskovska burza zatvorena od ponedjeljka.

“Zapravo je više-manje otpisana”, rekao je Tangen kasnije za Reuters.

Imali dionice u 51 kompaniji

Rusku imovinu fonda činili su na kraju prošle godine vlasnički udjeli u 51 kompaniji. Najvrjedniji su bili udjeli u proizvođaču plina Gazpromu, Sberbanku i naftnoj kompaniji Lukoil, koji su zajedno činili dvije trećine ukupnog iznosa.

Norveški fond držao je isključivo dionice, od kojih je 80 posto uvršteno na moskovsku burzu, 18 posto u Londonu i 0,6 posto u New Yorku, rekao je glasnogovornik fonda za Reuters.

Na početku ruske invazije na Ukrajinu, vodstvo fonda održalo je investicijski sastanak i nije poduzelo značajnije korake, kaže Tangen.

“Nismo zamrznuli aktivnost, ali je ona u neto izrazu bila vrlo mala”, rekao je Tangen.

Imovinu moraju prodati

U nedjelju norveška vlada naložila je fondu da prvo zamrzne, a potom i da proda rusku imovinu. Zabrana uključuje i ruske dionice koje kotiraju u Londonu i New Yorku, potvrdio je izvršni direktor.

Iz fonda su poručili da će im trebati vremena da prodaju ruske dionice jer nije jasno kada će se moskovska burza ponovno otvoriti i kako će trgovina funkcionirati, a moraju voditi računa i o tome da ih ne prodaju pojedincima pod međunarodnim sankcijama.

“Ne znamo kakav će biti plan”, rekao je Tangen, dodajući kako rat u Ukrajini općenito “pojačava” rizik na financijskim tržištima.

“Ima inflatorni učinak, što vidimo na energiji, hrani i drugim sirovinama iz tog dijela svijeta, ali i na gospodarskom rastu. Kako sada stvari izgledaju, (očekujemo) niži gospodarski rast”, rekao je šef norveškog mirovinskog fonda.

Sve je loše za globalizaciju

“Kompanijama više prijeti rizik u lancu opskrbe, problemi… koji bi mogli utjecati (na njihovo poslovanje). Vidimo da se zbog toga zatvaraju neke tvornice automobila, ali zasada u relativno skromnim razmjerima. Sve je to, (u cjelini gledano) loše za globalizaciju”, zaključuje Tangen.

Fond je najveći investitor u svijetu, a ulaže prihode od prodaje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i projekte obnovljive energije. Na kraju prošle godine vrijednost imovine koja mu je povjerena na upravljanje iznosila je 12.300 milijardi kruna.

To znači da je svakoj odrasloj građanki i građaninu i svakom djetetu osigurao 257.000 dolara.

Izvor: Agencije