Šta će se dogoditi ako Rusija obustavi isporuku plina Njemačkoj

Najveća evropska ekonomija proglasila je ‘rano upozorenje’ zbog moguće vanredne situacije, mjeru usmjerenu na pripremu za rizik obustave dotoka prirodnog plina iz Rusije.

Njemačka je ovisna o ruskom plinu i nafti (Bloomberg)

Suočena s rastućom zabrinutošću da bi Rusija zbog sankcija koje su joj uvedene mogla obustaviti isporuke plina ukoliko on ne bude plaćen u rubljama, njemačka vlada je objavila prvi stepen pripravnosti za moguću krizu u opskrbi prirodnim plinom i pozvala je potrošače da štede energiju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle sedmice najavio da će njegova zemlja od “neprijateljskih zemalja” – onih koje su joj uvele sankcije zbog invazije na Ukrajinu, a među kojima su sve članice Evropske unije –  prihvatati plaćanja samo u rubljama za isporuke prirodnog plina.

Ova objava je viđena kao pokušaj jačanja rublje, koja je pala u odnosu na druge valute otkako je Ukrajina pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, na šta su zapadne zemlje odgovorile žestokim sankcijama Moskvi.

Rusija je najveći svjetski izvoznik plina, sa oko 45 posto uvoza u Evropskoj uniji u 2021. Za Njemačku, najveću evropsku ekonomiju, ta je brojka prošle godine iznosila 55 posto. Iako je uvoz plina iz Rusije u Njemačku pao za 40 posto u prvom tromjesečju 2022. godine, ministar privrede Robert Habeck rekao je da njegova zemlja neće postići potpunu nezavisnost od ruskog plina prije sredine 2024. godine.

Evo šta trebate znati o odluci Njemačke da objavi prvi stepen pripravnosti za moguću krizu u opskrbi plinom.

U čemu je problem?

Rusija je prošle sedmice saopćila da će do 31. marta izraditi mehanizam prema kojem će “neprijateljske zemlje” plaćati plin u rubljama. Većina sada plaća ruski plin u eurima ili američkim dolarima. Očekuje se da će Moskva nova pravila za plaćanje plina objaviti u četvrtak.

Habeck je odbio ruski zahtjev za plaćanje plina u rubljama, rekavši da će se ugovori poštivati prema sadašnjim uvjetima.

“Plaćanje u rubljama nije prihvatljivo i… pozivamo kompanije da ne udovoljavaju Putinovom zahtjevu”, rekao je u ponedjeljak.

Najveći njemački kupci u Rusiji – Uniper, RWE i EnBW-ov VNG – imaju dugoročne ugovore o opskrbi plinom. Oni nisu odgovorili na pitanje o individualnim pripremama u slučaju bilo kakvog poremećaja opskrbe.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je odbio zahtjev Rusije, rekavši da “nije u skladu s onim što je potpisano”.

Habeck je u srijedu rekao da je njemačko skladište plina trenutno popunjeno na oko 25 posto kapaciteta.

“Koliko će plin trajati bukvalno ovisi o nekoliko faktora [kao što su] potrošnja i vremenske prilike”, rekao je. “Ako se budemo puno grijali, skladišta će se isprazniti.”

Kakav je plan Berlina za hitne slučajeve?

Njemački “Plan za hitne slučajeva” ima tri krizna nivoa s detaljima o načinima uštede plina, osiguranja zaliha i osiguranja prikladnih količina goriva za domaćinstva.

Prvi nivo, kojeg je vlada proglasila, je “rano upozorenje”.

“U situaciji smo u kojoj je, moram biti jasan, svaki kilovat-sat značajan”, kaže Habeck. “Zbog toga također pozivam kompanije i privatne potrošače da šednjom plina ili energije u cjelini pomognu Njemačkoj, pomognu Ukrajini”.

Drugi nivo upozorenja je “alarm”, kada prekid u opskrbi ili vanredno velika potražnja narušava uobičajenu ravnotežu, ali se još uvijek može korigovati bez intervencije države, zahtjevima od kompanija u plinskoj industriji da poduzmu potrebne mjere za usmjeravanje opskrbe.

Treći nivo je “hitna situacija”, kada tržišne mjere nisu uspjele riješiti nestašice. U ovoj fazi, njemački regulator mreže, Bundesnetzagentur, mora odlučiti o načinu distribucije preostalih zaliha plina širom zemlje kako bi osigurao da ga dobiju oni kojima je najpotrebniji – poput bolnica i privatnih domaćinstava.

“Mi nismo u toj situaciji i ne želimo ni biti”, dodao je.

Kakvi će biti efekti?

Ako vlada ne osigura dovoljno plina, prva će biti pogođena industrija koja čini četvrtinu njemačke potražnje za plinom.

“To znači da se gubi industrijska proizvodnja, da se gube lanci opskrbe”, rekao je Leonhard Birnbaum, izvršni direktor njemačke energetske grupe E.ON za televiziju ARD.

“Sigurno govorimo o velikim štetama.”

Privatna domaćinstva imat će prednost nad industrijom, dok će bolnice, ustanove za njegu i druge ustanove javnog sektora sa specijalnim potrebama posljednje osjetiti efekte ovih poremećaja.

Izvor: Al Jazeera i agencije