Kakav je utjecaj rusko-ukrajinskog rata na globalnu ekonomiju?

Rat u Ukrajini je izbio uporedo s početkom oporavka različitih zemalja svijeta od posljedica širenja i izbijanja bolesti COVID-19 u protekle dvije godine, te od ogromnih i negativnih ekonomskih efekata koji su uslijedili.

Globalna ekonomija je jedva pronašla način da se oporavi od inflacionih kriza, visokih cijena energenata i previranja u globalnom lancu snabdijevanja. Ruski rat protiv Ukrajine omeo je oporavak globalne privrede, što se odrazilo u ogromnom porastu cijena energenata i poljoprivrednih proizvoda, posebno nakon nametanja nezapamćenih sankcija raznim sektorima ruske privrede, Centralnoj banci te zemlje i njenim monetarnim rezervama u inostranstvu.

Kako bi saznali detalje o ekonomskim posljedicama na globalnu ekonomiju, Al Jazeera je intervjuirala Adnana Mazarija, višeg saradnika na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson u Washingtonu i bivšeg zamjenika direktora za regiju Bliskog istoka u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Dr. Mazari ima dugogodišnje iskustvo u radu na rješavanju različitih finansijskih kriza na tržištima u razvoju, uključujući rusku finansijsku krizu 1998. godine. Osim toga, doprinio je razvoju strategije MMF-a koja se odnosi na međunarodnu finansijsku strukturu i pitanja državnog duga. Pomogao je u pripremi ‘Santiago principa’ koji su razvili najbolje prakse i smjernice za upravljanje državnim fondovima. Mazari je, također, doktorirao ekonomiju na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu. Autor je brojnih članaka o ekonomskoj politici i knjige o državnim fondovima.

• Prije svega, kakve su posljedice rata, koji ulazi u petu sedmicu, na globalnu ekonomiju općenito?

– Efekti rata su se do sada odrazili na različite zemlje i regije svijeta, jer su općenito pridonijeli rastu stope inflacije uz značajan rast cijena. To je izazvalo snažne intervencije velikih centralnih banaka širom svijeta, kao što su američka banka Federalnih rezervi i Evropska centralna banka. Ove institucije igraju nove uloge, što ih stavlja u veoma težak položaj. Sve je to popraćeno velikim pritiskom na centralne banke u cilju podizanja kamatnih stopa, kako bi se suočilo sa porastom stope inflacije. U isto vrijeme, zvaničnici centralnih banaka trebaju biti oprezni kako visoke kamate ne bi izazvale pad razvoja i usporile ekonomske aktivnosti.

• Je li rat izazvao negativne posljedice na obim međunarodnih i međudržavnih ekonomskih aktivnosti?

– Rat može dovesti do sve većeg negativnog stava prema ideji globalizacije, globalne ekonomske integracije i slobodne trgovine koja koristi svima. Rat će dovesti do usvajanja više protekcionističkih politika, posebno s povratkom krize u lancu snabdijevanja, čiji se utjecaj pojačao nakon uvođenja mnogih sankcija Rusiji i prijetnji sankcijama drugim zemljama. Ovo je praćeno povećanom sumnjom u međunarodne finansijske institucije, te priznate mehanizme poput SWIFT mehanizma. Politički posmatrano, to će povećati šanse za izbor političkih lidera koji podržavaju trgovinske ratove i protekcionističku politiku, što se negativno odražava na sve.

• Hoće li biti onih koji će izaći kao gubitnici i dobitnici iz ukrajinske krize?

– Prerano je davati odgovor na takvo pitanje u ovoj fazi dok se borbe još vode. To će uglavnom zavisiti od trajanja i dužine samog rata, ali generalno, zemlje izvoznice energije će biti među pobjednicima kratkoročno posmatrano.

• Kakvi su efekti trenutnog rata na samu ukrajinsku ekonomiju?

– Kao prvo, postoji velika bojazan da Ukrajina neće moći platiti svoje vanjske dugove, uprkos razumijevanju zapadnih zemalja i međunarodnih finansijskih institucija poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, zbog teške situacije unutar Ukrajine i njihovog velikog suosjećanja s tom državom, što će ih navesti da u ovakvim okolnostima ne traže neizmirena dugovanja. Stvar je potpuno drugačija u slučaju privatnih finansijskih institucija poput banaka i privatnih investicionih fondova. Ako Ukrajina ne bude plaćala svoje dugove, to će imati značajne ekonomske posljedice. Time bi se stvorio presedan koji bi mogao privući druge zemlje u razvoju da se suzdrže od plaćanja svojih dugova zbog krize s kojom se suočava globalna ekonomija.

S druge strane, tu je i trošak obnove Ukrajine. Iako se borbe nastavljaju i nije poznato kada će se zaustaviti, počelo se razmišljati o scenariju obnove. Pojedini stručnjaci su okvirno procijenili da taj trošak neće biti manji od 100 milijardi dolara, s tim da nisu rekli ko će snositi ovaj trošak.

• Kakve su posljedice rata na rusku ekonomiju, posebno uz uvođenje svih ovih sankcija toj državi?

– Bez sumnje, ruska ekonomija će biti pogođena u velikoj mjeri finansijski i trgovinski kao rezultat opsežnih sankcija koje su uvele Sjedinjene Američke Države, evropske zemlje, Južna Koreja, Australija i Japan. Neki vjeruju da će Rusija imati negativnu stopu ekonomskog rasta 2022. (minus osam posto), dok drugi ističu da će ruski BDP izgubiti oko 25 posto vrijednosti u odnosu na prošlu godinu. Milioni Rusa će patiti od loših ekonomskih uslova, a stvar će se pogoršati produžavanjem rata i kontinuiranim nametanjem zapadnih sankcija.

Zapadni eksperti nisu jedini koji iznose pesimistične prognoze za rusku ekonomiju, budući da ruska Centralna banka također očekuje veliku štetu. S druge strane, čini se da je ruski budžet u boljoj poziciji s obzirom na rast prihoda od prodaje nafte i plina nakon što su se njihove cijene povećale zbog rata.

Ono što me najviše zabrinjava po pitanju utjecaja rata na rusku ekonomiju jeste mogućnost da vlada poduzme mjere za preuzimanje kontrole nad kompanijama i privatnim sektorom, koji se snažno razvio u Rusiji posljednjih decenija. Takav potez će ostaviti traga i dugoročno naštetiti ruskoj ekonomiji.

• Šta je sa pozivima Evropi da se oslobodi ovisnosti o ruskom plinu prije kraja 2022. godine?

– Evropa, zbog svoje velike ovisnosti o ruskom plinu, neće moći tako brzo zaustaviti sav svoj uvoz iz te države. Da, količine koje dolaze iz Rusije će se smanjiti, ali se neće zaustaviti u bliskoj budućnosti. Evropska infrastruktura nije spremna da koristi tečni plin kao alternativu ruskom plinu, koji će biti dopreman ogromnim brodovima. Promjena infrastrukture se ne može desiti brzo i to će zahtijevati dosta vremena.

U budućnosti, Katar, Alžir i Iran bi mogli nadomjestiti ruski plin. Međutim, Alžir danas nije u stanju crpiti više plina, a Iranu su potrebna ogromna ulaganja da poboljša i razvije svoju propadajuću infrastrukturu prije nego što počne crpiti još plina.

• Rat se odvija geografski daleko od Kine, ali ostavlja ekonomske posljedice na njenu ogromnu ekonomiju. Koje su to?

– Rat je doveo Kinu u veoma težak i osjetljiv položaj zbog mnogih političkih i geostrateških razloga. Morala je održati čvrste odnose sa Rusijom, a istovremeno ne ugroziti svoje ogromne ekonomske interese s Evropom ili Sjedinjenim Američkim Državama.

Kina, koja spada u najveće uvoznike energenata plina i nafte, također je pogođena visokim cijenama. To nije utjecalo na kineski uvoz ruskih energetskih resursa, niti su pogođeni njene jake ekonomske i investicione veze sa Zapadom. To bi Kinu moglo učiniti jednom od strana koje mogu imati koristi od rata protiv Ukrajine, posebno sa rastom povjerenja afričkih i azijskih zemalja u njenu snagu i stabilnost. Također, zemlje Zaljeva vide Kinu kao veoma važnog partnera u finansijskom sektoru i kao pouzdanu destinaciju za velika finansijska ulaganja.

Kratkoročno, Kina će patiti od visokih cijena energije, ali će istovremeno rasti i cijene svih materijala koji se proizvode u Kini i izvoze u ostatak svijeta.

• Šta je s upotrebom američkog dolara kao oružja i željom Kine da smanji ovisnost o njemu?

– Kratkoročno, ne mislim da će biti pogođena globalna pozicija dolara kao valute u koju se najviše vjeruje i koja se koristi u transakcijama između zemalja. Većina centralnih banaka širom svijeta ima veliko povjerenje u dolar, zbog čega polaže svoje ogromne rezerve u toj valuti.

Ako nekoliko zemalja razmišlja o odustajanju od dolara, to će biti učinjeno u budućnosti na duge staze. Teško je odmah usvojiti ovu strategiju, a to bi u budućnosti moglo imati malo utjecaja na dolar.

Postoji želja zemalja poput Kine, Rusije i Indije da smanje ovisnost o dolaru u trgovinskim transakcijama. Zaista, Indija i Kina se dogovaraju da međusobnu trgovinu pretvore u indijsku rupiju i kineski juan.

Međutim, proći će dosta vremena da se to implementira u praksi. Povjerenje u dolar proizlazi iz velikog povjerenja u američku ekonomiju te veličinu i raznolikost njenih finansijskih institucija na način koji je rijedak u bilo kojoj drugoj zemlji. Prema tome, pozicija dolara neće se promijeniti tako brzo kao što neki sanjaju.

Među svjetskim valutama do danas nema konkurenta za dolar koji bi uskoro mogao postati alternativa.

• Kakav je utjecaj ukrajinskog rata na ekonomske odnose između Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država?

– Političko i sigurnosno zbližavanje Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, što se pokazuje u koordiniranju reakcija na rusku invaziju, odrazit će se na ekonomski aspekt odnosa dvije strane.

Istovremeno, bit ćemo svjedoci produbljivanja ekonomske saradnje između zemalja evropskog kontinenta. Evropske države će težiti tome da se više oslanjanju jedne na druge, s jedne strane, dok će Evropa, s druge strane, produbiti svoje ekonomske odnose s Amerikom.

Očekujem da će mnoge zemlje trećeg svijeta u Africi, Aziji i Latinskoj Americi pozdraviti podjelu između tabora Rusije i Kine te tabora Evrope i Amerike, jer im to otvara mogućnost za manevriranje i dobijanje neke koristi od dva suprotstavljena tabora.