Centralna banka BiH upozorila na vanredno snažan inflatorni šok
Umjesto procijenjenih 4,5 posto, Centralna banka Bosne i Hercegovine ima novu procjenu inflacije za period prvog polugodišta koja bi mogla dosegnuti i 9,2 posto.
Centralna banka Bosne i Hercegovine očekuje vanredno snažan inflatorni šok tokom prvog polugodišta 2022. godine, navedeno je iz te institucije, uz napomenu kako se umjesto procijenjenih 4,5 može očekivati inflacija od 9,2 posto.
Time su značajno korigovane, i to naviše, brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, u odnosu na očekivanja iz decembra, prenosi Fena.
“Na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar 2022. godine i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti futuresa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za zemlju, procjenjujemo inflaciju za period prvog polugodišta na nivo od 9,2 posto. Na osnovu zvaničnih podataka iz oktobra i raspoloživih informacija sa tržišta do kraja novembra, inflacija za period prvog polugodišta 2022. godine je u decembru 2021. godine procijenjena na 4,5 posto”, potvrdila je Centralna banka.
Kažu da je očekivani rast cijena u prvom polugodištu posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. godine kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena.
Nekoliko faktora utiče na višu inflaciju
“Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz novembra 2021. godine (2,1 posto i 1,4 posto respektivno) biti znatno korigovane naviše”, ističu.
Nekoliko je faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.
Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije – i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo.