UNESCO: 10 miliona poslova u kulturi izgubljeno u 2020.

Više 10 miliona poslova u kreativnoj industriji širom svijeta izgubljeno je u 2020. godini kao rezultat još aktuelne pandemije virusa korona.

Iako je kulturni, kreativni sektor jedan od onih koji se globalno najbrže razvija, također je i jedan od najranjivijih - javnost i privatni investitori veoma ga često previde ili se na njega ne obaziru (EPA)

Više od 10 miliona poslova u kreativnoj industriji širom svijeta izgubljeno je u 2020. godini kao rezultat još aktuelne pandemije virusa korona, a uspon digitalizacije kulturnih sadržaja otežava velikom broju umjetnika da zarade za život, navode predstavnici UNESCO-a, a prenosi britanski Guardian.

“COVID je doveo do krize bez presedana u kulturnom sektoru. Muzeji, kina, pozorišta i koncertne hale širom svijeta, mjesta kreiranja i širenja umjetnosti, zatvorila su svoja vrata. Za mnoge umjetnike situacija je već bila nesigurna, a sada je postala neodrživa i prijeti kreativnom diverzitetu”, kaže generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay, prenosi Tanjug.

Iako je kulturni, kreativni sektor jedan od onih koji se globalno najbrže razvija, također je i jedan od najranjivijih – javnost i privatni investitori veoma ga često previde ili se na njega ne obaziru.

Pored toga, ulaganja Vlada širom svijeta u kreativnu industriju opadala su u godinama prije pandemije, a medicinska kriza dovela je do dodatnog kolapsa u zaradi i zaposlenju.

Azoulay je pozvala Vlade širom svijeta da usklade zaštitu rada umjetnika i kulturnih radnika sa opštom radnom snagom, i predložila minimalac za radnike u kulturi, kao i bolje penzije i bolovanja za slobodne umjetnike (“freelancere”).

“Nastao je jedan paradoks u kojem se povećala globalna potrošnja i oslanjanje ljudi na kulturne sadržaje, a istovremeno onima koji stvaraju umjetnička djela i kulturne sadržaje postaje sve teže da rade”, kaže asistent generalnog direktora sektora kulture UNESCO-a Ernesto Ottone.

Digitalizacija u kulturi

Ottone dodaje da je neophodno “razmisliti o tome kako da izgradimo održivo i inkluzivno radno okruženje za profesionalce iz oblasti kulture i umjetnosti koji igraju vitalnu ulogu za društvo širom svijeta.”

Od početka pandemije, digitalizacija je “zauzela prvo mjesto i postala primarni način za stvaranje, proizvodnju, distribuciju i pristup kulturnim izrazima” – kao rezultat toga, “multinacionalne online kompanije su učvrstile svoju poziciju, a nejednakosti u pristupu internetu postale su još evidentnije.”

Iako za mnoge profesionalne umjetnike digitalno okruženje ipak nije donijelo dovoljno novca za život, “drugi su iskoristili period uspona manjih streaming platformi da razviju inovativne digitalne projekte.”

Osim toga, zabilježen je i manjak ravnopravnosti između muškaraca i žena, iako žene čine 48,1 posto radnika u sektoru kulture i zabave – “one su i dalje nedovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama, imaju manji pristup javnom finansiranju i njihov rad je daleko manje vidljiv i priznat.”

Pandemija je također uzela neproporcionalan danak umjetnicama i kulturnim profesionalcima – umjetnicama i producenticama je u 2019. godini dodijeljeno samo 33 posto nagrada za glavne filmske kategorije na 60 velikih filmskih festivala širom svijeta, a manje od četvrtine (24 posto) nagrađeno je za najbolju režiju i scenarij.

Izvor: Agencije