U Hrvatskoj stupio na snagu Zakon o porezu na ekstraprofit

Zakon bi mogao obuhvatiti skoro 200 poduzetnika, koji bi u budžet trebali uplatiti dodatnih 198,99 miliona eura.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca najavljuju kako će velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim dizati ustavne tužbe (Pixsell)

Hrvatske firme koje su u ovoj godini ostvarile prihod veći od 39,79 miliona eura, a dobit im je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka, u idućoj će godini na tu iznadprosječnu dobit platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto, prema Zakonu o dodatnom porezu na dobit koji je u petak stupio na snagu.

Prema zakonu, obaveznici dodatnog poreza na dobit bit će oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju.

Taj dodatni porez na dobit kolokvijalno je nazvan porez na ekstraprofit.

Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će “ekstra profit” platiti i dodatni porez po stopi od 33 posto.

Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su ove godine prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).

Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, dodatni bi porez na dobit obuhvatio 192 poduzetnika, a procjenjuje se da bi se od dodatnog poreza mogli ostvariti budžetski prihod od oko 198,99 miliona eura.

Poduzetnici najavljuju tužbe

Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) još prilikom najava samog zakonskog rješenja usprotivili su se njegovom donošenju, poručujući da je uvođenje poreza na ekstra profit besmisleno, diskriminirajuće i neopravdano te da će to definitivno zaustaviti potencijalne investicije i rast plaća.

Iz te su organizacije upozorili da tako široko definiran porez na ekstra profit u EU ima samo Mađarska, dok Evropska komisija i druge zemlje članice EU-a predlažu oporezivanje samo energetskog sektora, koji je ostvarivao ekstra profite na špekulativnim cijenama plina i struje.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) više puta su poručili da dodatni porez na dobit nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki.

Tako je i sredinom decembra na tradicionalnom novogodišnjem susretu HUP-a glavna direktorica te organizacije Irena Weber poručila da poduzetnici trebaju dobra pravila i uvjete za rad te poreznu i pravnu sigurnost, kao i državu koja ne penalizira već pomaže onima koji je finansiraju.

“Trebaju nam dobra pravila i trebaju nam dobri uvjeti za rad. Najmanje što nam treba su nekakvi penali u zadnjim minutama. (…) Mi jesmo solidarni i naravno da Vlada treba i mora donositi porezne propise, no ono što nas smeta je ta neizvjesnost, nesigurnost i potpuna promjena pravila igre”, rekla je tada Weber.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan je najavio kako će velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim dizati ustavne tužbe.

Izvor: Agencije