Hoće li inflacija u Bosni i Hercegovini ‘pojesti’ kredite?

Posljednju deceniju postojanja Jugoslavije obilježila je i galopirajuća inflacija na kojoj su neki profitirali tako što su digli potrošačke kredite ili čekove koje je inflacija potpuno minimizirala.

U septembru je inflacija u Bosni i Hercegovini iznosila 17,3 posto, najviše od svih balkanskih država (Al Jazeera)

Inflacija je u svim državama nastalim raspadom Jugoslavije postala dvoznamenkasta, s tendencijom daljeg rasta. U septembru je u Bosni i Hercegovini iznosila 17,3 posto, Crnoj Gori 16, Srbiji 14, Hrvatskoj 12,8, na Kosovu 12,7 posto te u Sjevernoj Makedoniji 16,8 posto (u augustu).

Nešto stariji stanovnici ovih zemalja se sjećaju perioda posljednje decenije bivše države i galopirajuće inflacije. Na njoj su neki profitirali i to na način da su digli potrošačke kredite ili čekove koje je inflacija minimizirala do mizernosti. Tako je rata kredita za kupljeni automobil imala vrijednost jedne kutije cigareta. I sada se aktuelizira slično pitanje – može li se očekivati da će inflacija „pojesti“ kredite?

„Ljudi koji imaju neotplaćene kredite, koji odgovaraju fiksnoj stopi ispod tri procenta (a možda čak i procentni poen ili dva više) već vide i vjerovatno će nastaviti da vide deprecijaciju svojih kredita u srednjem roku. Sve je vjerovatnije da će se stope inflacije zadržati na nivoima iznad tri posto neko vrijeme, možda ćemo čak vidjeti stope inflacije iznad pet posto u narednih nekoliko godina. Ovo nije ni blizu deprecijaciji iz 1980-ih, gdje su fiksne stope od 20-25 posto bile povezane sa stopama inflacije od preko 100 posto, ali će zajmoprimci i dalje imati neke koristi“, smatra dr. Marko Pahor, profesor na Katedri za matematiku, statistiku i operativna istraživanja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

Koliko je kredita sa fiksnom, a koliko sa promjenjivom kamatom

Smatra da banke i dalje nude kredite ispod fiksnih stopa inflacije, jer mogu nabaviti adekvatne izvore po sličnim ili nižim stopama. Postoji i menažerija dostupnih hedginga, poput zamjene kamatnih stopa, tako da banke ne preuzimaju nikakve špekulativne rizike. Društveni okvir navodi kao najveću razliku od prije 40-ak godina i danas.

„U bivšoj Jugoslaviji je postojala politička odluka koja je natjerala banke da izdaju podcijenjene kredite stanovništvu, čime su te banke došle u probleme. Tome je uvelike pridonijela valutna izloženost – banke su dobivale kredite u stranoj valuti i davale kredite u dinarima, izlažući se razlikama u kamatnim stopama inflacije. Danas većina banaka uparuje valute s obje strane bilance ili barem koristi odgovarajuće zaštite, tako da je rizik bankrota minimalan“, poručuje Pahor.

Za matematičke radnje i odgovore na naše pitanje nam trebaju inputi. Zato idemo po još brojki. Da saznamo koliko to stanovništvo ima kredita sa fiksnom, a koliko sa promjenjivom kamatnom stopom. Agencije za bankarstvo imaju te podatke. Izabrali smo onu u bh. entitetu Federacija BiH. Omjeri u drugom entitetu, ali i ostalim državama regiona su slični, jer su i banke koje su plasirale te kredite iste ili slične.

„Zaključno sa septembrom, kreditni portfolio banaka sa sjedištem u Federaciji BiH dostigao je vrijednost od 16,2 milijardi konvertibilnih maraka (8,28 milijardi eura). U odnosu na kraj 2021. godine, zabilježen je rast kreditnog portfolija za 2,1 posto. Kreditni rast se smatra umjerenim, jer je usporediv ili je nešto niži od procijenjenog i očekivanog ekonomskog rasta u ovom periodu. Unutar kreditnog portfolija 63 posto kreditnih izloženosti je ugovoreno sa fiksnom kamatnom stopom. Kreditne izloženosti sa promjenljivom kamatnom stopom najčešće su vezane za referentne kamatne stope iz skupine EURIBOR. Ukupna ponderisana prosječna efektivna kamatna stopa na kredite odobrene u prvih devet mjeseci 2022. godine iznosi 3,58 posto i u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosila 3,86 posto, smanjena je za 0,28 procenata“, podaci su Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Dakle, gotovo dvije trećine kredita su sa fiksnom kamatnom stopom. Makroekonomske okolnosti pri kojima stopa inflacije premašuje nivoe kamatnih stopa, naizgled, pogoduju korisnicima kredita. Primjer koristi može biti i rast cijena nekretnina, što pogoduje korisnicima stambenih kredita koji su se zadužili u periodima nižih cijena. Da banalizujemo: ako ste kupili stan za 100.000 neke valute, sadašnja vrijednost mu je 150.000, a rata kredita ista.

Mogućnost nastanka hiperinflacije

„Ipak, trenutne okolnosti i ekonomski ambijent nisu usporedivi sa prilikama iz ‘80-ih godina prošlog vijeka. Uzroci inflacije na našem tržištu nisu rezultat internih prilika u Bosni i Hercegovini, monetarne politike ili politike kamatnih stopa naših institucija. Uspostavljeni regulatorni okvir umanjuje rizike koji bi se mogli odraziti na poslovanje banaka i klijente, a trenutne mjere i monetarna politika umanjuju mogućnost nastanka ‘inflatorne spirale’ ili ‘hiperinflacije na našem tržištu'“, smatraju u Agenciji.

No, da ne bude sve tako povoljno za građane, a naoko crno za banke i finansijske institucije, treba uzeti i ostale parametre. O tome govori matematičko objašnjenje. Čak i za one koji imaju fiksnu kamatnu stopu.

„Pretpostavimo da je korisnik A kredita zaradio (neto) u augustu 2021. godine 1.500 konvertibilnih maraka (oko 750 eura), od čega je 500 (oko 250 eura) rata kredita, a 1.000 (oko 500 eura) troši na podmirivanje osnovnih životnih troškova. Pretpostavimo da inflacija u naredne tri godine iznosi po 17 posto godišnje i da prihodi korisnika A rastu po stopi od 10 posto godišnje, a što je prilično optimistična procjena rasta prihoda.

August 2021: Plata 1.500 konvertibilnih maraka = kredit 500 konvertibilnih maraka + osnovne potrebe domaćinstva 1.000 konvertibilnih maraka;

August 2022: Plata 1.650 konvertibilnih maraka = kredit 500 konvertibilnih maraka + osnovne potrebe domaćinstva su sada 1.170 konvertibilnih maraka (ovo je ukupno 20 konvertibilnih maraka manje od prihoda koji je porastao 10 posto);

August 2023: Plata 1.815 konvertibilnih maraka = kredit 500 konvertibilnih maraka + osnovne potrebe domaćinstva su porasle na cca 1.369 konvertibilnih maraka – uprkos rastu prihoda sada je prisutan manjak od 54 konvertibilnih maraka (oko 28 eura) za osnovne potrebe“, pojašnjava profesorica matematike sa Katedre za kvantitativnu ekonomiju, Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ne želeći da joj navodimo ime.

Na osnovu ove simulacije se vidi da visoka inflacija ne pogoduje “prosječnom” stanovniku i da dugoročna inflacija ne pogoduje čak niti osobama koje imaju kredit sa fiksnom kamatnom stopom, jer umanjuje stvarnu vrijednost novca koji zarade, iako se ne može osporiti činjanica da oni jesu u izvjesnoj mjeri na dobitku, pogotovo ukoliko su uložili novac u nekretninu.

Zaštita države ‘ako se ukaže potreba’

No, šta tek preostaje onoj trećini sa fleksibilnom kamatnom stopom? Ima li im pomoći?

„Država će zaštititi građane, ako se ukaže potreba za tim. Imali smo u prošlom desetljeću slučaj kredita u švicarskim francima, gdje su praktički u svim slučajevima države stale na stranu stanovništva. U tom pogledu veću prijetnju predstavljaju krediti s promjenjivom kamatnom stopom (EURIBOR) od kredita s fiksnom kamatnom stopom. Netko, tko je uzeo dugoročni (recimo 20 godina) stambeni kredit uz EURIBOR + 1,5 posto kada je EURIBOR bio -0,5 posto, mogao bi vidjeti da se njezin anuitet udvostručuje, jer se EURIBOR penje prema pet posto – trebat će im pomoć“, rezonuje profesor Pahor.

Bio je profesor i u Sarajevu, a trenutno taj posao mimo matičnog univerziteta obavlja i u Rijeci. Prati dešavanja i u Srbiji, pa je svjestan i praksi na Balkanu. Izvadivši duha iz boce, komparirajući nekadašnju i sadašnju inflaciju na istom teritoriju, ali sa bitno drugačijim okolnostima, pročitat će i ovo: „Stabilan bankarski sistem je u interesu ekonomije. Visoka stopa inflacije je rezultat makroekonomskih poremećaja i dugoročni efekti takvog stanja mogu biti štetni za privredu i građane. Nivoi kamatnih stopa na našem tržištu imaju neutralan efekat na inflaciju, što nije bio slučaj u periodima aktivne monetarne politike i visokih kamatnih stopa u bivšoj državi“, navode iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Svima znane činjenice govore da je za posljednjih 15-20 godina bivše države, vanjski dug skočio sa oko pet na preko 20 milijardi dolara i znatan dio tog novca je pretvoren u kredite stanovništvu. A sadašnji vanjski dugovi pojedinačnih zemalja? Neka samo inflacija uspori, kada već nestati neće.

Izvor: Al Jazeera