Proizvođačke cijene u industriji EU-a usporile u septembru; u Hrvatskoj ubrzale

Proizvođačke cijene u industriji EU-a i eurozone naglo su usporile u septembru pod utjecajem osjetnog posustajanja rasta cijena energije, dok je u Hrvatskoj njihov rast snažno ubrzao, pokazao je u petak izvještaj Eurostata.

Na nivou EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u septembru su porasle za 1,5 posto u odnosu na august, kada su bile poskočile 4,9 posto, objavio je statistički ured EU-a, prenosi Hina.

U eurozoni su porasle 1,6 posto, nakon 5-postotnog skoka u augustu.

Najviše su, premda znatno slabije, ponovno porasle proizvođačke cijene u energetskom sektoru, za 2,6 posto u EU i za 3,3 posto u eurozoni. U augustu su bile poskočile za gotovo 12 posto u oba područja, pokazuju tablice Eurostata.

Slijede cijene netrajnih potrošačkih dobara koje su u EU uvećane jedan posto, a u gotovo istom postotku uvećane su i u eurozoni.

Cijene kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara na oba su područja porasle za 0,4 posto.

Najskromnije su ponovno porasle cijene intermedijarnih proizvoda, za 0,1 posto u oba područja.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke su cijene u industriji u septembru na mjesečnom nivou porasle za 0,4 posto i u EU i u eurozoni, kao i u mjesecu ranije.

Pad cijena u osam zemalja

Najizraženiji rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u septembru su zabilježile Bugarska i Slovačka, za 9,2 posto odnosno 8,9 posto u odnosu na august.

Slijedi Italija s rastom cijena za 3,5 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u septembru na mjesečnom nivou porasle za tri posto, nakon 0,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju tablice Eurostata.

Pad proizvođačkih cijena zabilježen je u osam zemalja, na čelu s Irskom gdje su pale čak 18,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Slijede Estonija i Grčka, s padom cijena od 3,9 odnosno 2,4 posto.

Blaži rast u energetskom sektoru

Na godišnjem nivou rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u EU i eurozoni blago je usporio u septembru, na 41,4 odnosno 41,9 posto.

U augustu su, prema revidiranim podacima, porasle za 43,1 posto u EU i za 43,4 posto u eurozoni.

Daleko najveći rast cijena i na godišnjom nivou bilježe energenti čija je cijena u septembru bila otprilike dvostruko veća na oba područja, ali je njihov uspon ipak posustao, nakon augustovskog skoka za 115,7 posto u EU i za 117,1 posto u eurozoni.

Slijede intermedijarna dobra, gotovo za petinu skuplja nego u istom mjesecu lani, kao i u augustu, pokazuju tablice Eurostata.

Dvoznamenkasti rast cijena bilježe i netrajna potrošačka dobra, koja su u EU poskupjela za 16,5 posto, a u eurozoni za 15,2 posto. Slijede trajna potrošačka dobra, s rastom cijena od gotovo 10 posto u oba područja.

Najmanje su porasle cijene kapitalnih dobara, za 7,9 posto u EU i za 7,6 posto u eurozoni.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji ukupno bile su više za 15 posto u EU i za 14,5 posto u eurozoni, nakon gotovo istog postotnog rasta u augustu.

Hrvatska uz bok Estoniji

Sve su zemlje EU-a i u septembru bilježile dvoznamenkaste stope rasta proizvođačkih cijena u industriji u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, uz izuzetak Malte gdje su porasle 9,4 posto.

Daleko najsnažnije porasle su u Bugarskoj, za 78,2 posto.

Slijede Mađarska i Rumunjska sa skokom cijena za 67,5 odnosno 62,9 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u septembru bile više za 30,2 posto nego u istom mjesecu godine ranije. U augustu su na godišnjem nivou porasle za 30,5 posto.

U istom postotku porasle su i proizvođačke cijene u estonskoj industriji, pokazuju tablice Eurostata.