Rat u Ukrajini jače ekonomski povezao balkanske zemlje

Aktuelna kriza zbog rata u Ukrajini i sve posljedice vezane za nju, poput poremećaja u lancima snabdijevanja, energetske krize i inflacije, odražavaju se i na promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni zemalja regije. Iako bi zbog obrade podataka u statističkim zavodima trebalo pričekati za reprezentativnije analize tržišta, već prvi podaci govore da se regionalna tržišta bolje povezuju i preuzimaju primat od dosadašnje globalne razmjene i trgovine.

Za Bosnu i Hercegovinu je Njemačka dugi niz godina bila prvi spoljnotrgovinski partner, pa je to mjesto prepustila Italiji. Ove godine su uslijedile nove rokade. Sve bolje pozicije zauzimaju Hrvatska i Srbija. Hrvatska je već mjesecima najveće izvozno tržište. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, sa pokrivenošću uvoza izvozom od 97 posto, Bosna i Hercegovina je uspjela uravnotežiti dugogodišnju razmjenu, koja se oslikavala kroz debeli deficit na račun Hrvatske.

U prvih devet mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je izvezla 1,05 milijardi eura vrijednu robu i usluge, a iz Hrvatske uvezla vrijednost od 1,08 milijardi eura. Bosna i Hercegovina je za prvih devet mjeseci u Srbiju izvezla roba u vrijednosti oko 917 miliona eura, a uvezla 1,17 milijardi eura, čime se približila na 80 posto pokrivenosti uvoza izvozom. S tim podatkom je Srbija na tabeli prestigla Njemačku na drugom mjestu najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.

Jasno je šta je generisalo takve podatke Agencije za statistiku BiH, a to su povećane cijene roba koje Bosna i Hercegovina izvozi u Hrvatsku i Srbiju, a koja je u tim zemljama deficitarna – električna energija, ugalj, aluminijum i proizvodi metalske industrije. Istovremeno je u susjednim zemljama povremeno uvođena zabrana izvoza pojedinih proizvoda, poput prehrambenih proizvoda koji su se masovno izvozili u Bosnu i Hercegovinu. To je sigurno uticalo na manji uvoz, ali i ostavljalo veći prostor bh. kompanijama za izvoz na druga konkurentska tržišta u regiji.

Za Srbiju je Bosna i Hercegovina treće izvozno tržište

Brojke razmjene su znatno manje kada se uporede tržišta Sjeverne Makedonije i Crne Gore, ali nimalo zanemarive. Ako se uzme usporedni period sa prvih devet mjeseci prošle godine, bilježi se rast izvoza u Crnu Goru od 52 posto i Makedoniju od 42 posto.

Za Srbiju je Bosna i Hercegovina treće izvozno tržište. Prema podacima Republičkog statističkog zavoda u periodu januar-august ove godine, Srbija je gotovo udvostručila uvoz iz Crne Gore u odnosu na isti period lani. Istovremeno je iz Bosne i Hercegovine povećala uvoz za 54,6 posto, iz Hrvatske za 30,3 posto, Sjeverne Makedonije 29,3 posto i iz Mađarske za čak 101 posto. Naravno, povećao se i nivo izvoza u te zemlje, ali samo u odnosu na Hrvatsku Srbija bilježi veći indeks izvoza u odnosu na uvoz. I po tome se jasno vidi da su indeksi sa susjedima znatno veći u odnosu na ostale zemlje Evropske unije, izuzimajući donekle Austriju i Francusku.

Za Crnu Goru je tradicionalno Srbija najznačajniji spoljnotrgovinski partner kada je u pitanju i uvoz i izvoz. Bosna i Hercegovina je treća kada je u pitanju izvoz iz ove zemlje. Ova zemlja bilježi povećanje izvoza sa svim zemljama CETFA-e, što su joj uglavnom i susjedi, izuzev Kosova. Prema podacima Uprave za statistiku – MONSTAT, u periodu januar-august prošle godine Crna Gora je imala suficit od 8,89 miliona eura u razmjeni za Kosovom, dok je ove godine crnogorski deficit veći od 3,97 miliona eura u razmjeni sa Kosovom. Crnogorska privreda je smanjila deficit samo sa Bosnom i Hercegovinom iz regiona, te sa Irskom, Litvanijom i Češkom od zemalja EU-a. Povećala je raniji suficit sa Luksemburgom i Maltom.

Hrvatsku treba drugačije posmatrati, jer kao članica EU ima slobodnu trgovinu sa drugačijom vrstom zemalja, nego nabrojani susjedi. Ipak, od zemalja koje nisu članice Unije, Bosna i Hercegovina i Srbija joj se nalaze na prvom, odnosno trećem mjestu najznačajnijih partnera u spoljnoj razmjeni, koja se znatno povećala u odnosu na prošlu godinu. Za prvih osam mjeseci tekuće godine Hrvatska bilježi rast uvoza iz zemalja CEFTA-e za 59,7 posto i izvoza od 51 posto. Sa zemljama EU bilježi povećanje uvoza od 38,3 i izvoza od 36,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Regionalna čvorišta

Prednost blizine i ranijih aktivnosti sa ovim područjem vide i austrijski ekonomisti. Jedan od njih je Mario Holzner, izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), kojima je Balkan jedan od bitnijih područja istraživanja. Smatra da bi i BDP Austrije trebao da bude pozitivan zato što bi profitirali od snažnih ekonomskih odnosa sa susjedima na istoku i na Balkanu, a tamo će rast i pored rata i krize, prema aktuelnom stanju, ostati osjetno veći nego u Austriji. Mijenjaju se paradigme.

„Indikativno je da se ovih dana raspravlja o uslovima near-shoringa i friend-shoringa za razliku od off-shoringa. Dakle, zaista bi ovo mogla biti šansa za regionalne ekonomije, koje su do sada bile uveliko zaobiđene da steknu privlačnost za direktna strana ulaganja iz obližnjih industrijskih centara. Zapadni Balkan bi mogao biti jedna takva regija“, započinje Holzner.

Objašnjava važnost ranije uspostavljenih regionalnih čvorišta i jezičkih sličnosti koji se mogu intenzivirati u kriznim periodima kakvi su pandemije, ratovi i poremećeni kanali snabdijevanja.

„Pojam ‘efikasnosti’ je bio glavni cilj maksimiziranja tokom 1990-ih. Kasnije se cilj postepeno mijenja idejama ‘sigurnosti’ i ‘otpornosti’ u svim sektorima ekonomije. Do toga će doći bez obzira na sveukupne troškove nižih nivoa globalne specijalizacije, ali bi mogla biti šansa za druge dijelove ekonomije, više fokusiranih na regionalna tržišta“, precizira Holzner.

Potreba za boljim regionalnim povezivanjem

Zanimljivo je i koliko politika, lokalna ili evropska, ima uticaja na kreiranje tržišta, a u svjetlu pokidanih odnosa iz perioda Jugoslavije, preko neravnomjernog napretka u procesu tranzicije i pristupa Evropskoj uniji, potom neuspješnog regionalnog povezivanja kroz „Otvoreni Balkan“ sve do „Berlinske inicijative“.

„Berlinski proces je do sada bio prilično slaba zamjena za pristupanje EU i nije ispunio većinu početnih ciljeva. Ono što je najvažnije, nije gurnula Zapadni Balkan u proces pridruživanja. Da bi bio održiv proces, sada se mora brzo isporučiti. Brzo uključivanje Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, kao i uključivanje Zapadnog Balkana u sisteme transfera EU, predstavljalo bi važan korak naprijed, čak i prije punog pristupanja. Ali za sada je ovo obična utopija“, zaključuje Holzner.

Veće i kvalitetnije regionalno povezivanje je jedan od najvažnijih zaključaka Balkanske inicijative koja bi primjenu trebala početi narednog mjeseca. Na taj način bi se mogla prevenirati visoka stopa inflacije, koja regionalnim ekonomijama predstavlja pravu omču. U Bosni i Hercegovini je ona u septembru dostigla 17,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U Srbiji je u septembru iznosila 14 posto, u Hrvatskoj 12,8 posto, Crnoj Gori 16 posto, Kosovu 12,7 posto, dok je Centralna banka Sjeverne Makedonije do sada objavile rezultate za august, kada je iznosila 16,8 posto. U prosjeku je to 14,93 posto, a veću inflaciju u Evropskoj uniji od prosjeka naše regije bilježe Bugarska, Poljska, Nizozemska, Češka, Mađarska, Latvija, Litvanija i Estonija.

Regija dakle ima mogući odgovor na, od Svjetske banke najavljene, ekonomske nedaće poput recesije, stagflacije i povećanja vrijednosti vanjskog duga za sve ili većinu zemalja Zapadnog Balkana.