Ekonomski analitičar: Zbog inflacije novčanici sve prazniji, a najteže tek dolazi

Inflacija povećava rizik od siromaštva, jer čini građane siromašnijim, a poslovne ljude bespomoćnim u jeku rasta troškova proizvodnje, upozorava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Rast plaća se događa, ali se ne može osjetiti zbog visoke inflacije, ukazuje analitičar (Pixsell)

Zbog rasta cijena građani su sve siromašniji, konvertibilna marka vrijedi manje u našim novčanicima nego lani, a rast plaća se ne može osjetiti zbog visoke inflacije, ocijenio je ekonomski analitičar Admir Čavalić u izjavi za Fenu, upozorivši kako najteže razdoblje tek dolazi – zima, odnosno energetska kriza.

Po njegovim riječima, inflacijom su najviše pogođeni oni s najmanjim dohotkom, odnosno oni na dnu društvene i ekonomske hijerarhije.

„To je posebno izraženo u kontekstu Bosne i Hercegovine koja spada u red najsiromašnijih evropskih zemalja“, rekao je Čavalić, napomenuvši kako značajan dio raspoloživog dohotka građani troše na prehrambene proizvode i energente, što onda naglašava inflatorne pritiske.

Međutim, dodaje, mogući su kratkoročni uspjesi za pojedine, npr. za državu po pitanju vlastitih prihoda ili pak dužnike zbog pada vrijednosti novca i slično.

Pritom naglašava kako inflacija povećava rizik od siromaštva, jer čini građane siromašnijim, a poslovne ljude bespomoćnim u jeku rasta troškova proizvodnje.

Po njemu, inflacija donosi niz negativnih društvenih efekata, čemu smo svjedočili tokom hiperinflacije ‘80-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji – od prijevara, fiktivnih financijskih šema, pa sve do krađa, moguće i konflikta.

Prema izvješću Eurostata, inflacija u Evropskoj uniji u septembru je iznosila 10,9 posto, dok je u Bosni i Hercegovini, prema statističkim podacima, dosegla 18,1 posto.

Rastu plaće, ali još više rastu cijene

Čavalić napominje kako su u Bosni i Hercegovini ove godine zabilježeni rast prosječne plaće, blagi rast zaposlenosti, rast izvoza, budžetskih prihoda i industrijske proizvodnje što predstavlja većinu ekonomskih parametara.

„Da građani prate samo ove parametre, pomislili bi da je sve u redu. Međutim, imamo i rast cijena finalnih proizvoda i usluga, što građane čini relativno siromašnijim – i to iz dana u dan. Konvertibilna marka manje vrijedi u našim novčanicima nego prije godinu dana. Jednostavno, možemo manje kupiti za marku“, kaže ekonomski analitičar.

Upitan možemo li očekivati rast plaća zbog povećanja stope inflacije, odgovorio je kako se to već događa, ali rast plaća ne možemo osjetiti zbog visoke inflacije.

„Prosječna plaća za august je 1.145 konvertibilnih maraka (586 eura), a godinu ranije ona je iznosila oko 1.000 maraka (511 eura). Minimalni rast je pod utjecajem nekoliko faktora – inflacije koja povećava očekivanja kod radnika, kako u privatnom tako i u javnom sektoru; privatnog sektora koji teže posluje usljed problema u lancima snabdijevanja i promjena cijena faktora proizvodnje; države koja ne nudi kratkoročne mjere, niti ekonomske reforme tipa smanjivanja fiskalnog opterećenja na rad“, napominje Čavalić.

Nada u usporenje inflacije

Smatra kako će rast kamatnih stopa i moguća recesija usporiti trend rasta plaća, a nada se i samu inflaciju.

Ekonomski stručnjaci očekuju da će doći do pada inflacije u narednoj godini, a to potvrđuju i aktualne prognoze MMF-a.

Međutim, smatra Čavalić, najteže razdoblje tek slijedi – zima odnosno energetska kriza koja je prati kako u svijetu, EU, tako i u Bosni i Hercegovini.

Naglašava kako izbjegavanje recesije nije pitanje našeg djelovanja, već rezultat prilika u svijetu.

Kako ističe, posebno zabrinjava činjenica da će vjerojatno doći do usporavanja njemačke i italijanske ekonomije, odnosno značajnog broja ekonomija zemalja EU-a, što se onda prelijeva i na Bosnu i Hercegovinu.

„Bosna i Hercegovina direktno ovisi od navedenih, tako da je moguće da će izvoznici prvi osjetiti značajan pad ekonomske aktivnosti, što se onda može reflektirati na ostatak ekonomije“, zaključuje ekonomski analitičar.

Izvor: Agencije