Minimalna plaća u Hrvatskoj raste na 560 eura

Minimalna plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi 3.750 kuna (500 eura) u neto iznosu.

Kada je pak riječ o rastu BDP-a, on se za ovu godinu očekuje na razini od 5,7 posto, što je gotovo dvostruko više od Vladinih dosadašnjih projekcija (Pixsell)

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković najavio je da će minimalna neto plaća od iduće godine iznositi gotovo 4.220 kuna (560 eura), a najavio je i da će Vlada u srijedu na 5,7 posto korigirati prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini.

Plenković je u Hrvatskom saboru, prilikom podnošenja godišnjeg izvješća o radu Vlade, najavio da će od prvog dana 2023.  godine minimalna plaća iznositi 700 eura bruto ili 560 eura neto.

„Na taj smo način praktički na pola mandata ispunili ono što smo rekli da ćemo ispuniti do kraja mandata“, izjavio je Plenković, dodajući da će minimalna plaća tako doseći 51,2 posto prosječne bruto plaće.

Minimalna plaća u Hrvatskoj trenutno iznosi 3.750 kuna (500 eura) u neto iznosu.

‘Godina isporuke’

Podnoseći izvještaj, rekao je kako ga predstavlja u kontekstu promjena u svijetu nakon 24. februara, kada je počeo ruski vojni pohod na Ukrajinu, javlja Hina.

„Posljedično, došlo je do potpune promjene globalnog upravljanja koje je postojalo do agresije, a zbog agresije i pandemije, osobito u sektorima energetike i hrane, došlo je do poremećajima u lancima opskrbe, što nosi ekonomske i socijalne posljedice“, rekao je između ostalog Plenković.

Kako je istaknuo, ovo je godina isporuke, u kojoj je otvoren Pelješki most, uvodi se euro, čime se jača monetarna i ekonomska snaga Hrvatske, zatim ulazi se u Schengen, tu je i povijesna razina kreditnog rejtinga po sve tri vodeće svjetske rejting agencije, a od 2016. do danas je podignut i stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku, sa 61 na 70 posto prosjeka EU-a.

Plenković je podsjetio i na dva usvojena antiinflacijska paketa, „snažnih, sveobuhvatnih i pravednih mjera“, vrijednih više od 26 milijardi kuna (3,45 miliona eura).

„Time smo svima osigurali mirniju zimu – građanima, općinama, gradovima i županijama, školama, vrtićima, bolnicama, udrugama, civilnim i vjerskim ustanovama te gospodarstvu”, istaknuo je Plenković.

Tu je i odlična turistička sezona, na razini pretkrizne 2019. godine, kao i snažan rast industrijske proizvodnje za 6,7 posto, kao i rekordni rast izvoza za čak 32 posto, naveo je.

Planirani BDP 5,7 posto

Kada je pak riječ o rastu BDP-a, on se za ovu godinu očekuje na razini od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova ili gotovo dvostruko više od Vladinih dosadašnjih projekcija, istaknuo je Plenković, dodavši da su nedavno i EBRD i MMF također udvostručili prvotne procjene rasta Hrvatske, sada na 6,5 odnosno 5,9 posto.

Plenković je podsjetio i da je prošle godine ostvaren rast od 10,2 posto, treći najveći u Uniji.

Apostrofirao je i usmjeravanje rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i uprave te za obnovu, ravnomjerni regionalni razvoj, unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva.

„Vlada je radila odvažno i intervenirala više puta, i u pandemiji i u energetskoj krizi, kako bi izdašnim mjerama zaštitila građane, poljoprivrednike, radnike i poduzetnike“, poručio je predsjednik hrvatske Vlade.

Izvor: Agencije