Cijene nafte u značajnom padu zbog rizika od recesije

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 6,4 posto – na 91,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,6 posto – na 85,60 dolara.

Trgovce su opet zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji koja bi značila slabiju potražnju za naftom (Reuters)

Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice znatno su pale jer trgovce zabrinjavaju povećani rizici od recesije u nizu ekonomija, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za “crnim zlatom”, javlja Reuters.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 6,4 posto – na 91,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,6 posto – na 85,60 dolara.

Nakon što su sedmicu prije skočile više od 10 posto, prošle su sedmice cijene nafte znatno pale jer su trgovce zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji koja bi značila slabiju potražnju za naftom.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u jesenjim prognozama upozorio da će trećina svjetske ekonomije vjerovatno zabilježiti pad u ovoj ili idućoj godini zbog pada realnog dohotka i rasta cijena.

MMF procjenjuje da će svjetska ekonomija ove godine porasti za 3,2 posto, dok bi se u idućoj godini rast mogao usporiti na 2,7 posto. U SAD-u, Kini i eurozoni aktivnosti će gotovo stagnirati, procjenjuje MMF.

Proizvodnja ipak neće biti mnogo smanjena

Zbog moguće recesije, Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognoze rasta potražnje za naftom u ovoj i sljedećoj godini, nadovezavši se na snižene procjene Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).

“Cijene su pritisnule znatno snižene prognoze potražnje (za naftom), u prvom redu u idućoj godini”, kažu analitičari Commerzbanka.

Prije 10-ak dana OPEC i njegovi saveznici potaknuli su rast cijena nafte odlukom o smanjenju proizvodnje od oktobra za dva miliona barela dnevno.

IEA objašnjava da neke članice u proteklom periodu nisu uspjele realizirati kvote, što znači da će OPEC+ zapravo smanjiti proizvodnju za milion barela dnevno.

Prate situaciju u Kini i SAD-u

Trgovci prate i situaciju u Kini, koja strogim mjerama nastoji suzbiti novi val zaraze COVID-om 19. Broj zaraženih malen je prema globalnim standardima, ali Kina provodi politiku nulte tolerancije na koronavirus, što koči ekonomske aktivnosti, a time i potražnju za naftom.

Usporit će se i rast američke, najveće svjetske ekonomije, prenosi Hina, jer se inflacija u SAD-u i dalje kreće oko najviših nivoa u 40 godina, pa se procjenjuje da će američka centralna banka Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku ekonomije od koronakrize, od početka ove godine porasle su gotovo 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.

Izvor: Agencije