Agrokor izbrisan iz sudskog registra
Tokom postupka vanredne uprave prezaduženi Agrokor je, iako u bankrotu, nastavio s poslovanjem, a u procesu su očuvane sve operacije i puna zaposlenost, objavila je Fortenova.
Prema pravosnažnom rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu, završen je postupak vanredne uprave u Agrokoru i ta kompanija je izbrisana iz Sudskog registra, objavila je Fortenova grupa.
„Trgovački sud u Zagrebu je rješenjem od 19. srpnja 2022. utvrdio da se pravovaljanim pripajanjem 46 neodrživih društava dužniku Agrokor d.d. kao preuzimatelju, nagodba povjerilaca Agrokora smatra provedenom, a nad dužnikom Agrokor d.d. završava postupak izvanredne uprave“, navela je Fortenova.
Dodaje se kako je „time uspješno okončan jedan od najvećih svjetskih postupaka restrukturiranja kroz stečaj, koji je kao takav i međunarodno prepoznat, a sam postupak je dobio pravni legitimitet u Europskoj uniji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Švicarskoj“, prenosi Tanjug pisanje hrvatskih portala.
Tokom postupka vanredne uprave prezaduženi Agrokor je, iako u bankrotu, nastavio s poslovanjem, a u procesu su očuvane sve operacije i puna zaposlenost, napominje se dalje.
Veliki dugovi, a na računima manje od eura
Sistem je u trenutku uspostavljanja vanredne uprave na području jugoistočne Evrope zapošljavao više od 50.000 ljudi i njegova propast bi, zbog uticaja na hiljade povezanih kompanija, uzrokovala ozbiljne negativne posljedice u ekonomijama Hrvatske i svih zemalja regije, ocijenila je Fortenova.
Postupak vanredne uprave u Agrokoru je počeo u proljeće 2017. godine, a njime je bilo obuhvaćeno ukupno 77 Agrokorovih kompanija. Ukupan dug kompanije je u tom trenutku iznosio 56 milijardi kuna (7,4 milijarde eura), dug je u odnosu na dobit iz operativnog poslovanja bio 30-ak puta veća, a na računima kompanija je bilo svega šest kuna (manje do jednog eura), navodi se.
Najvažniji rezultat postupka vanredne uprave, uz postignutu nagodbu i očuvane poslovne operacije, bila je činjenica da su još tokom postupka dugovi 2.400 mikro i malih dobavljača plaćeni u potpunosti, dok su ostali povjerioci namireni u prosjeku 60 posto.