Jedni za uvođenje eura, drugi protiv, a priprema se i referendum
Hrvatska ulazi u završnu fazu uvođenja eura koji bi trebao zamijeniti kunu i postati službena valuta početkom 2023. godine.
Kada je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije mogućnost uvođenja eura, kao službene valute i u Hrvatskoj, bila je još samo teorija i nekakav daleki plan. Međutim, desetak godina kasnije, točnije 1. siječnja 2023. godine, euro bi trebao postati službena valuta i u Hrvatskoj.
Kako se datum uvođenja nove valute bliži, takva mogućnost zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je, kao i kod drugih sličnih stvari, podijeljena. Jedni su za uvođenje eura jer smatraju kako će to stabilizirati Hrvatsku i pomoći njen dalji razvoj. U isto vrijeme drugi se toj najavi snažno protive jer strahuju od povećanja cijena svakodnevnih potrepština i dodatnog pada standarda građana.
U međuvremenu odlučeno je i kako će se na hrvatskim kovanicama eura nalaziti šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica te Nikola Tesla.
Završne pripreme
Pripreme za uvođenje eura traju već duže vrijeme tako da iz Hrvatske narodne banke (HNB) najavljuju kako izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom može započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura. Odnosno, to će uslijediti nakon Odluke Vijeća Europske unije da Hrvatska uvodi euro kao i da će za optjecaj biti pripremljena dovoljna količina eurokovanica kako bi se podmirile potrebe svih građana i poslovnih subjekata.
„Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima. Nakon isteka tog razdoblja, euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Drugim riječima, građani će u prva dva tjedna počevši od dana uvođenja eura u trgovinama moći plaćati objema valutama. Po isteku dva tjedna od dana uvođenja eura, euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj“, navode iz HNB-a.
Kada se govori o razlozima uvođenja eura ističe se kako je pristupanje mehanizmu ERM II podizanje šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja.
Pomoć građanima
Na temu uvođenja eura govorio je ovih dana i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković koji je podsjetio kako je ulazak Hrvatske u europodručje obveza koju je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom. Dodao je i kako je hrvatsko gospodarstvo snažno integrirano u trgovinske i financijske tokove Europske unije te je istodobno najeuriziranije gospodarstvo među svim državama članicama koje nisu u europodručju. Prema njegovim riječima, ulazak Hrvatske u europodručje ujedno će donijeti i prednosti građanima i gospodarstvu.
„Konkretno, nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine. Olakšat će se i naš izvoz kao i dolazak turista iz europodručja. Ciljni datum uvođenja eura i dalje ostaje 1. siječnja 2023. godine“, rekao je Plenković.
Slovenija je euro uvela 2007. godine, a od tada do danas bruto plaće su povećane za 48 posto, a cijene za 26 posto.
Govoreći o koristima uvođenja eura hrvatski premijer je rekao kako se usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama EU iz srednje Europe, u razdoblju od uvođenja eura do danas, može zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena, što upućuje na to da je životni standard građana u tim državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura. Podsjetio je kako je Slovenija euro uvela 2007. godine, a od tada do danas bruto plaće su povećane za 48 posto, a cijene za 26 posto. Povoljni su pokazatelji i za ostale države članice – u Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54 posto, a cijene 20 posto; u Estoniji za 74 posto, a cijene 25 posto; u Latviji za 67 posto, a cijene 10 posto. Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine. Od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59 posto, a cijene za 10 posto. Za usporedbu, u razdoblju od 2015. do 2020. u Hrvatskoj bruto plaće su porasle za devet posto, a cijene za tri posto.
Neće biti poskupljenja
I hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotny podsjeća kako je Hrvatska s ulaskom u EU potpisala i obvezu uvođenja eura, kao i da se potpisani ugovori moraju poštivati. Prema njegovim riječima, Hrvatska je tijekom proteklih godina odradila veliku većinu stavki koje prethode uvođenju eura te se može reći kako je Hrvatska spremna za euro.
„Sve potrebne pripreme su manje-više provedene što govori i o želji države i Vlade da se ovaj proces što kvalitetnije odradi. Međutim, kada govorimo o euru i činjenici da ima protivnika njegovom uvođenju kao službene valute moramo znati i kako je i inače novčani sustav Republike Hrvatske visoko euroziran. Gotovo 70 posto svih štednji je u eurima, Krediti su eurima, a euro se kao valuta koristi i u dnevnom tržištu. Dovoljno je otvoriti oglasnike“, rekao je Novotny.
Osvrnuo se i na strah dijela građana koji se boje dodatnih poskupljenja navodeći kako zapravo razloga za strah nema. Po njegovim riječima, brojne cijene u Hrvatskoj su već sada skuplje nego u državama EU gdje je euro službena valuta plaćanja, tako da očekuje kako će s uvođenjem eura neke cijene u Hrvatskoj i pasti jer će se poravnati s cijenama na europskom tržištu.
Vjerujem kako će Hrvatska iskoristiti sve potencijale uvođenja eura te da će građani vrlo brzo vidjeti koliko je ulazak u eurozonu bio dobar za rast standarda građana, više plaće kao i dalji razvoj države.
Smatra i kako će uvođenje eura dovesti i do poravnavanja PDV-a i smanjena nekih trošarina u Hrvatskoj jer će to tržište, koje diktira sve u ekonomiji, odraditi samo od sebe. Isto tako očekuje i jeftinije kredite napominjući kako eurozona ima najniže kamatne stope na svijetu te da će to koristiti i državi, i javnom sektoru kao i samim građanima.
„Eurozona je najrazvijenija regija na svijetu tako da je ulaskom u eurozonu nemoguće ostati nerazvijen. Uvođenje eura nam otvara brojne mogućnosti koje do sada nismo imali kao država. Vjerujem kako će i Hrvatska iskoristiti sve te potencijale te da će građani vrlo brzo vidjeti koliko je ulazak u eurozonu bio dobar za rast standarda građana, više plaće kao i dalji razvoj države“, rekao je Novotny.
Odgoda barem 10 godina
U isto vrijeme hrvatski ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, koji je ranije obnašao i dužnost ministra gospodarstva, kaže – da je danas na dužnosti ministra sigurno ne bi insistirao na uvođenju eura sada, nego bi pričekao bolja vremena.
„Euro je dobra valuta, ali za razvijene države EU i države čije gospodarstvo može pratiti razvoj poput Njemačke, Austrije, Francuske… Međutim, Hrvatska trenutno nije u toj situaciji i mislim kako bi trebali sačekati barem 10 godina da hrvatska kuna preuzme funkciju nacionalnog novca, kao i da se promijeni slika hrvatskog gospodarstva koje bi trebalo da prati razvoj gospodarstava razvijenih država EU. U Hrvatskoj imamo paradoks da je kuna čvrsta i stabilna, a da naše gospodarstvo propada već 25 godina“, rekao je Jurčić.
Za Hrvatsku uvođenje eura nije dobro i to je šteta. Ubrzo ćemo formalno imati samo nogometnu reprezentaciju.
I on smatra kako poskupljenja s uvođenjem eura neće biti jer, kako je pojasnio, Hrvatska ima euro od 1994. godine, i prije nego što je euro došao, i zove se kuna. Tvrdi i kako je od prvoga dana fiksiran tečaj kune, da se vezao uz tečaj njemačke marke iako hrvatsko gospodarstvo nikada nije pratilo razvoj njemačkog gospodarstva, kao i da je kuna samo ime valute ali ne igra ulogu novca. Prema njegovim riječima takva je politika uništila hrvatsko gospodarstvo radi koje gubimo tvornice, mladi odlaze… Tvrdi i kako će Hrvatska radi nedovoljno jakoga gospodarstva koje ne prati razvoj onih najjačih u euro zoni svake godine imati deficit i tražiti pozajmice od Bruxellesa.
„Sve to što imamo danas posljedica je takve monetarne politike, a uvođenjem eura ona bi bila zakovana, ne bi se mogla mijenjati i zato nije dobra za Hrvatsku. Ona jeste dobra za građane koji rade za strane tvrtke ili odlaze raditi u inozemstvo, a onda zarađene eure troše u Hrvatskoj. Ipak, za Hrvatsku kao državu uvođenje eura nije dobro. Mogu samo reći kako je šteta za Hrvatsku te da ćemo ubrzo formalno imati samo nogometnu reprezentaciju“, istakao je Jurčić.
Podsjetio je i na slične probleme i sudbine država poput Španjolske, Italije, Portugala i Grčke koje se također suočavaju s brojnim problemima uzrokovanim uvođenjem eura.
Prikupljanje potpisa za referendum
Povodom skoroga uvođenja eura Hrvatski suverenisti najavljuju za sredinu listopada početak dvotjednog prikupljanja potpisa građana sa ciljem da se raspiše referendum te da konačnu riječ o (ne)uvođenju eura donesu hrvatski građani. Njihova inicijativa nosi naziv „Zaštitimo hrvatsku kunu“.
Hrvatska jednostavno nije spremna za uvođenje eura što pokazuju i svi ekonomski pokazatelji po kojima smo pretposljednji među članicama EU kada je riječ o visini BDP-a i kupovnoj moći.
„Ovo je iznimno važna stvar za hrvatske građane i jedna takva odluka ne može se donijeti u uredima od strane ljudi koji se dodvoravaju Bruxellesu. Osobno nemamo ništa protiv eura, ali smatramo da Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura. Isto se dogodilo i s ulaskom u EU jer sada vidimo da nismo ni za to bili spremni“, rekao je Marijan Pavliček, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista.
Prikupljanje potpisa treba početi 17. listopada i u dva tjedna, koliko će taj postupak trajati, planira se prikupiti više od 380.000 potpisa koji je potrebno da se raspiše referendum.
„Hrvatska jednostavno nije spremna za uvođenje eura što pokazuju i svi ekonomski pokazatelji po kojima smo pretposljednji među članicama EU kada je riječ o visini BDP-a, kupovnoj moći…“, dodao je Pavliček.
Tvrdi i kako je uvođenje eura u svim državama dovelo do rasta cijena pri čemu plaće i mirovine, u tom prvome valu, nisu pratile taj rast. Prema njegovim riječima, to bi Hrvatsku dovelo do dodatnog osiromašenja građana, a onda vrlo vjerojatno i novog vala iseljavanja kojega Hrvatska ne bi mogla izdržati.
„U isto vrijeme imamo i primjere nekih drugih članica EU, poput Danske, Švedske, Mađarske i Poljske, koje nisu uvele euro i koje i na taj način štite standard svojih građana. Na isti način treba se postaviti i Hrvatska i sa ovom odlukom sačekati bolja vremena. Ne znam što vladajući toliko insistiraju na tome, zašto se kontinuirano dodvoravaju Bruxellesu i srljaju u euro zonu. Interes građana morao bi svima biti na prvome mjestu“, zaključio je Pavliček.