Svjetske cijene hrane u padu drugi mjesec zaredom

Iako su svjetske cijene hrane u padu, one su i dalje za 31 posto više nego u julu 2020, pokazuju podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.

FAO-v indeks cijena hrane iznosio je u julu u prosjeku 123 poena u odnosu na junski nivo od 124,6 poena (EPA)

Svjetske cijene hrane nastavile su silazni trend u julu drugi mjesec zaredom, vođene padom cijena žitarica, biljnih ulja i mliječnih proizvoda, ali su i dalje za 31 posto više nego u istom mjesecu 2020, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, FAO.

FAO-v indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene na globalnom tržištu osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u julu u prosjeku 123 poena u odnosu na junski nivo od 124,6 poena.

Cijene žitarica su bile za 3,0 procenta niže u julu u odnosu na prethodni mjesec, a najviše je pojeftinio kukuruz, za 6,0 posto, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Na kotacije kukuruza su utjecali poboljšani izgledi argentinskog i američkog roda, kao i otkazivanje uvoznih narudžbi iz Kine, što je nadjačalo zabrinutosti vezane za slabiju berbu u Brazilu, navodi FAO.

Međunarodne cijene riže su također potonule prošlog mjeseca na dvogodišnji minimum, jer su ponuda novog roda i valutna kretanja doprinijeli usporavanju tempa prodaje.

Snažno pojefitinili mliječni proizvodi

S druge strane, cijene pšenice su porasle za 1,8 posto dostižući najviši nivo od sredine 2014. godine, podstaknute problemima izazvanim sušom u Sjevernoj Americi, jakim padavinama u Evropi i nižim prinosima u Rusiji od prvobitno procijenjenih.

Cijene biljnih ulja su pale za 1,4 posto u odnosu na juni, na petomjesečni minimum, jer je oporavak kotacija palminog ulja neutralisan padom cijena drugih ulja.

U julu su snažno pojefitinili mliječni proizvodi, za 2,8 procenata, dok je, nasuprot tome, šećer poskupio za 1,7 posto četvrti mjesec uzastopno, zbog rasta cijena sirove nafte i neizvjesnosti u pogledu utjecaja mraza na prinose u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku.

Cijene mesa su generalno blago napredovale, pri čemu je najviše skočilo živinsko meso usljed snažnog uvoza u istočnoj Aziji, dok su se kotacije svinjskog mesa neznatno spustile zbog pada kineskog uvoza, prema izvještaju FAO.

Ova agencija UN-a nije ažurirala svoje prognoze o svjetskoj ponudi i potražnji žitarica. U junu je predvidjela da će globalne zalihe žitarica 2021/22 porasti prvi put od 2017/18. godine.

Izvor: Agencije