U EU bez posla ostalo šest miliona ljudi zbog korone
Mladi su pretrpjeli najoštriji pad zaposlenosti, dok su radnici u dobi od 25 do 54 godine i stariji radnici muškog pola uglavnom imali skraćeno radno vrijeme.
Kriza korona virusa imala je utjecaj bez presedana na ekonomiju Evropske unije, kao i na tržište rada i društvo u cjelini, pokazuje studija Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound).
Prema rezultatima istraživanja ove agencije, sa sjedištem u Dublinu, “do proljeća 2020. godine u EU je bilo zaposleno 5,7 miliona ljudi manje nego krajem 2019. godine”, pri čemu se stopa nezaposlenosti u 27-članom bloku povećala sa 6,6 posto na 6,7 procenata u istom periodu.
Tokom 12 mjeseci do početka proljeća 2020. godine zaposlenost u EU opala je za 2,4 procenta, broj sedmičnih sati onih koji su i dalje radili bio je manji za skoro jedan sat, a udio zaposlenih s ugovorom o radu koji nisu radili se više nego udvostručio, na 17 procenata, prenosi Tanjug.
“Do jula 2020. godine gotovo 50 posto radnika EU-a prešlo je na potpuni ili djelimični rad na daljinu, otvarajući nove ‘rukavce’ na tržištu rada, pri čemu su visokoobrazovani i oni u urbanim sredinama bili u boljoj poziciji da rade od kuće”, navodi se u studiji.
Mladi su pretrpjeli najoštriji pad zaposlenosti, dok su radnici u dobi od 25 do 54 godine i stariji radnici muškog pola uglavnom imali skraćeno radno vrijeme.
Najteže pogođeni najmanje plaćeni radnici
Također su registrirane značajne razlike u pogledu uvjeta rada među državama članicama EU-a, a najteže pogođene pandemijom su bile Francuska, Poljska, Italija i Grčka, dodaje se u izvještaju.
“Tokom globalne finansijske krize 2008–10. najveće gubitke su pretrpjeli zaposleni sa srednjim primanjima, dok je kriza COVID-19 do drugog kvartala 2020. godine u najvećoj mjeri pogodila najniže plaćene radnike”, konstatira Eurofound.
Ova fondacija predviđa da će stopa nezaposlenosti u EU porasti na 8,6 procenata 2021. godine i da će se zadržati na osam procenata 2022. godine.
“Uprkos širem utjecaju pandemije na uvjete života i rada u raznim sektorima privrede, ove stope su ipak ispod maksimalnih nivoa zabilježenih tokom globalne finansijske i ekonomske krize 2008-10. godine”, zaključuje se u studiji.