Srbijanski tajkuni preko Hrvatske ulaze u EU

Koliko god politički odnosi između Hrvatske i Srbije nisu uređeni, poslovni ljudi iz dvije države već godinama unazad funkcioniraju vrlo dobro i rade preko granice.

Isprepletene poduzetničke priče nemaju nikakve veze sa hrvatsko-srpskim odnosima, kažu analitičar (Pixsell)

Informacija da ruska Sberbanka napušta hrvatsko tržište obične građane u Hrvatskoj i nije previše zainteresirala.

Gotovo svi građani na Sberbanku gledaju kao i na svaku drugu banku koja posluje u Hrvatskoj te se previše i ne interesiraju za njihove poslovne transakcije.

Međutim, informacija da su podružnice banke prodate beogradskoj AIK Banci, slovenskoj Gorenjskoj banci i Agri Europe Cyprus Limitedu naišla je na puno veći interes javnosti. Taj interes dodatno je porastao kada se saznalo da su sve te banke, AIK banka, Gorenjska banka i Agri Europe Cyprus, pod kontrolom srpskog tajkuna Miodraga Kostića. Uz Hrvatsku, Sberbanka je istoj grupaciji prodala i svoje podružnice u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj.

Bitan igrač

Na taj način Kostić, koji je poznat i kao „kralj šećera“, postao je jedan od glavnih igrača u hrvatskom bankarskom sustavu ali i na tržištima ostalih država gdje je „ušao“ ovom kupovinom. O Kostićevoj financijskoj i gospodarskoj snazi govori i to da ga je magazin Forbes uvrstio među najbogatije ljude u regiji procjenjujući njegovu imovinu na više od 500 milijuna eura. S prodajom podružnica Sberbanke u Hrvatskoj javnost je izviještena kako ukupna imovina podružnica ruske Sberbanke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj krajem 2020. godine iznosila je 7,33 milijarde eura, a upravlja s ukupno 162 poslovnice te servisira oko 600.000 klijenata.

Miodrag Kostić (Pixsell)

Prodaja poslovnica ruske Sberbanke naišla je na brojne komentare građana koji, po već ustaljenoj praksi, komentiraju sve i svašta iako, vrlo često, o samoj temi malo ili niti malo ne znaju. Tako se moglo pročitati kako je sve to planski odrađeni kako bi srpski tajkun postao vlasnik vrijednoga i plodnoga poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Naime, povezane su prijateljske veze Rusije i Srbije kao i činjenica da je Sberbanka jedan od najvećih dioničara Fortenova grupe d.d. Spominjane su i tvrtke koje posluju u okviru Fortenova grupe d.d. koje bi, kako se govorilo, vrlo brzo trebale preći u vlasništvo srbijanskih tajkuna.

U prilog tim pričama podsjećaju i kako je srbijanski tajkun Petar Matijević, koji je inače rođen u Hrvatskoj, prije nekoliko godina preuzeo dvije poljoprivredne zadruge na istoku Hrvatske, PZ Negoslavci i PZ Jankovci, i tako postao vlasnik nekoliko tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. Matijević u Hrvatskoj ima i druge planove vezane ne samo za poljoprivredu. Poznato je kako u Hrvatskoj posluju još neki srbijanski tajkuni, ali i da je nedavno Miroslav Mišković prodao svoju hrvatsku tvrtku i povukao se iz posla u Hrvatskoj. I zaista, danas su srbijanski tajkuni vlasnici zemlje u Hrvatskoj, farmi, hotela…

„Povodom objavljene informacije o prodaji banaka-podružnica Sberbank Europe AG u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj društvima AIK Banka a.d. Beograd, Gorenjska banka d.d., Kranj i Agri Europe Cyprus Limit, iz Fortenova grupe d.d kao odgovor na pristigle upite izvijestili su kako navedena prodaja ni na koji način ne utječe na vlasništvo Sberbank Rusija u Fortenova grupi. Sberbank Rusija i dalje je najveći pojedinačni dioničar Fortenova grupe“, priopćili su iz Fortenova grupe.

Kostićevi poslovi

Miodrag Kostić danas je u Hrvatskoj vlasnik ne samo podružnica Sberbanke nego posluje i u turizmu. Dovodi ga se i u vezu s nekim drugim poslovima pa tako uz 15-ak hotela ima i dva vjetroparka… Riječ je o tajkunu koji se rijetko pojavljuje u javnosti tako da se o njemu i njegovim planovima malo ili niti malo ne zna. Kostić je tijekom poslovne karijere bio i politički aktivan te je bio jedan od nekoliko ljudi koji su nosili lijes s posmrtnim ostacima ubijenog premijera Srbije, Zorana Đinđića. Još 1983. godine, prije ratnih događanja na prostorima SFRJ, osnovao je tvrtku MK Commerce koja je iz godine u godinu rasla i širila se. Ta tvrtka 1995. godine postaje ML Group te kupuje desetak poljoprivrednih tvrtki te trgovinske i skladišne komplekse. Ubrzo dobiva i nadimak „kralj šećera“. Počinje sa širenjem svojih poslova u Ukrajinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju…

„Kostić je desetljećima unazad prisutan u srbijanskoj ekonomiji. Vezuje ga se za proizvodnju i trgovinu šećerom, ali on posluje i u drugim oblastima te se iz godine u godinu širi i razvija. Poznato je kako je ranije bio financijer Demokratske stranke Zorana Đinđića i Borisa Tadića, ali i da se vlasti Aleksandra Vučića nije zamjerao“, rekao nam je jedan od srbijanskih novinara predstavljajući Kostića.

Poznato je i da je s potresom na Baniji Zakladi Solidarna uplatio pola milijuna kuna za pomoć građanima na područjima pogođenima potresom.

„Svoj razvojni put prošao sam vrlo rano. Postao sam član Partije sa 17 godina, ali već s 23 godine, nakon završenog fakulteta, okrenuo sam se privatnom biznisu. I uvijek ću reći: privatno je bolje od javnog, društvenog. Zašto? Donosi koristi svima. A u slučaju državnog vlasništva, koje je najčešće nedovoljno kvalitetno – račun na kraju plaćaju svi građani“, rekao je o sebi u jednome od rijetkih svojih intervjua.

Predstavljajući sebe kaže da je kapitalist, ali i da je počeo zarađivati s petnaest godina i to noseći vreće cementa. Kaže i da nikad nije zadovoljan.

„Moj prvi san bio je klasik: imati 100.000 maraka u gotovini, Golfa ‘dvojku’ i stan, vlastiti krov nad glavom. I svaka dizalica koju sam tada nosio i svaki vagon koji sam istovario značili su još jednu marku do tih sto tisuća“, riječi su Miodraga Kostića.

Slabost hrvatske ekonomije

Kada je riječ o Hrvatskoj njegova posljednja poslovna akvizicija dolazi u vrijeme kada su politički odnosi Hrvatske i Srbije prilično hladni i s brojnim neriješenim problemima.

Međutim, koliko god politički odnosi nisu uređeni gospodarstvenici dvije države već godinama unazad funkcioniraju vrlo dobro. Ukazuje na to i sveučilišni profesor i bivši ministar gospodarstva u hrvatskoj Vladi Ljubo Jurčić, podsjećajući na činjenicu da već godinama unazad u Hrvatskoj posluje ne samo Kostić nego i također poznati srbijanski tajkuni Milan Janković (Philip Zepter), Petar Matijević, Miroslav Mišković, Milan Popović… U isto vrijeme u Srbiji, također godinama unazad, posluju Fortenova grupa (ranije Agrokor), Atlantic Grupa, Podravka, Vindija…

Petar Matijević (Pixsell)

„U današnjem svijetu sve to je jedan prirodan razvoj i tijek kapitala. Kapital se razvija u Srbiji, možda ima i nacionalne temelje i onda postaje internacionalni. U prvoj fazi razvoj i okrupnjavanja odvijaju se u vlastitoj zemlji i kada dostigne neku kritičnu masu kreću okolo s traženjem potencijalnih akvizicija. U prvo vrijeme djeluju u svome sektoru, a u drugoj fazi kapital se ulaže i u druge sektore gdje ga je najbolje oploditi. Na kraju ulaze u financijski kapital. Tako je i Miodrag Kostić krenuo s trgovinom i šećerom, a sada je ušao i u turizam i bankarski sektor“, rekao je Jurčić.

Govoreći o Kostiću naš sugovornik kaže i kako u cijeloj toj priči puno znači i ako postoji potpora države jer tada ta gospodarska snaga dodatno pojačava domet. Jurčić ukazuje i kako ove isprepletene gospodarske priče nemaju nikakve veze s hrvatsko-srpskim odnosima, ali i da sve to ukazuje negativnosti i slabosti hrvatske ekonomije kao i da Hrvatska nema nikakav koncept gospodarske politike.

„Stranci ne dolaze u Hrvatsku da dignu plaće nego radi niže cijene rada i kako bi oni ostvarivali veće prihode. Hrvatska danas ima rad, ali gubi kapital i zato građani sve lošije žive. U više navrata imali smo slučajeve da su poslije preuzimanja od strane inozemnih kupaca hrvatske tvrtke radile proizvode nižeg stupnja složenosti što puno govori i što svakako nije dobro ne samo za te tvrtke nego i za uopće hrvatsko gospodarstvo“, istakao je Jurčić.

‘Bit će još sličnih primjera’

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako ne postoji nikakav politički plan nego da se radi o kretanju novca i pojedinačnim slučajevima gdje se tvrtke iz Srbije i s istoka Europe pokušavaju pozicionirati u Hrvatskoj, a onda samim tim i u Europskoj uniji. Prema njegovim riječima, činjenica je da u Hrvatskoj posluje nekoliko srbijanskih tajkuna među kojima je sada Miodrag Kostić svakako najzastupljeniji i najviše je raširio svoje poslovanje. Podsjeća i kako u isto vrijeme još veći broj hrvatskih tvrtki posluje u Srbiji.

Kada je riječ o pojedinim ulaganjima srbijanskih tajkuna u Hrvatskoj, Novotny kaže kako se tu radi i o kapitalu s ruba zakonitosti iz Srbije, ali i izvan Srbije i to prije svega s istoka Europe. Dodaje kako je to mnogima način da počnu poslovati unutar EU i tržišta od 500 milijuna ljudi, ali i da koriste poticaje koja su im onda na raspolaganju.

„Nova ulaganja, rast proizvodnje, a onda i veći broj zaposlenih i više plaće trebale bi biti rezultat preuzimanja. Kada se govori o tržištima država bivše Jugoslavije, tu treba uvijek uzeti u obzir i činjenicu da smo desetljećima bili jedno tržište i na neki način da poznajemo te proizvode tako da i postoji interes kupaca za iste. Vjerujem kako će u budućnosti biti još takvih poslovnih transakcija“, zaključio je Novotny.

Izvor: Al Jazeera