Ko je odgovoran za rekordan rast cijena plina u Evropi?

Evropljani su dočekali surovu zimu, uz širenje korona virusa i povratak zatvaranju, s visokim cijenama energenata koje su im iscrpile džepove, a brojne energetske kompanije gurnule u bankrot.

Stari kontinent se suočava s rekordnim i neviđenim porastom cijena plina, koji je glavni izvor grijanja u evropskim domovima i bez kojeg se ne može, pogotovo s dolaskom zime i padom temperatura ispod nule.

Mnoge kompanije za distribuciju energenata su pred bankrotom, jer nisu mogle podnijeti vrtoglavo povećanje cijena plina u svijetu, što se, pak, odrazilo na račune za energiju u Evropi.

O kolikom poskupljenju plina u Evropi je riječ?

Cijene plina u Evropi porasle su za više od 600 posto od januara, a i dalje bilježe rekordan rast do ovog trenutka. Cijena plina se približila 200 dolara po megavatsatu, u poređenju sa 20 dolara u januaru.

Odakle Evropa dobija plin?

Evropa plaća cijenu svoje gotovo potpune ovisnosti za plinom iz inostranstva kako bi zadovoljila svoje potrebe, posebno iz Rusije. Osamdeset posto snabdijevanja Evrope plinom dolazi iz Rusije, Norveške i Alžira, a najveći procenat otpada na Rusiju preko tri plinovoda.

Što se tiče zemlje kao što je Njemačka, ona 90 posto svojih potreba za plinom dobija iz inostranstva, posebno iz Rusije, dok Britanija uvozi dvije trećine iz inostranstva da bi pokrila svoje potrebe.

Koliki je nivo skladištenja plina u Evropi?

Nivo skladištenja plina u Evropi dostigao je najniže vrijednosti u poslednjih deset godina. Od početka novembra skladištenje u Evropi je palo za 14,1 milijardu kubnih metara, u poređenju sa prosječnim povlačenjem od 11,1 milijardu kubnih metara tokom zime, kada potražnja za plinom za grijanje raste. Stoga su zemlje poput Francuske, Španije i Portugala saopćile da se suočavaju sa stvarnom i nezapamćenom nestašicom plina.

Što se tiče Britanije, ona je zatvorila svoju stanicu za skladištenje plina, a njene rezerve plina praktično ne postoje.

Koja je zemlja najviše pogođena?

Britanija je jedna od zemalja koja je najviše osjetila nagli porast cijena plina, budući da se trećina domova oslanja na plin u snabdijevanju energijom.

Cijene plina u Britaniji su od početka ove godine porasle za 250 posto, a od avgusta do septembra cijene plina su porasle za 75 posto, što je dovelo do toga da 26 elektrodistribucija u Ujedinjenom Kraljevstvu proglasi bankrot, dok je jedna kompanija koja snabdijeva energijom više od 1,7 miliona građana pod upravom države nakon proglašenja bankrota.

Prema pojedinim očekivanjima, postoji mogućnost da naredne godine dođe do proglašavanja bankrota u više od 60 kompanija za distribuciju plina ako se ovakva situacija nastavi.

Je li kriza ostavila tragove na računima građana za struju?

U Britaniji postoji sistem koji sprječava distributere plina da prekorače određeni prag u određivanju cijena energije koja se pruža građanima. I pored toga, godišnji račun za energiju u Britaniji povećan je za oko 180 dolara, čime je maksimalna cijena računa za energiju sa 1.200 dolara godišnje pomjerena na 1.400.

Je li Rusija razlog?

Evropske optužbe adresirane su na Rusiju, jer namjerno smanjuje isporuke plina prema Evropi, uprkos uvjeravanjima ruskog predsjednika Vladimira Putina da će održati normalan nivo isporuke plina.

Na primjer, plinovod Yamal u vlasništvu ruskog Gazproma, koji prolazi kroz Poljsku prema Evropi, smanjio je nivo snabdijevanja za 11 posto u samo dva dana.

Ta linija je najmanja od tri linije za transport ruskog plina u Evropu i odgovorna je za 10 posto ruskih isporuka u Evropu.

Zašto se smanjuju isporuke plina za Evropu?

Rusija kaže da je do smanjenja pumpanja plina došlo zbog dva razloga. Prvi je povećanje unutrašnje potražnje, a zatim i povećanje potražnje za plinom u Aziji. S druge strane, Evropa kaže da je cilj Rusije izvršti pritisak na evropske države kako bi pristale na kontroverzni plinovod “Sjeverni tok 2” koji prolazi kroz Baltičko more, a Evropa prijeti da će ga zaustaviti ako Rusija preduzme bilo kakvu vojnu akciju protiv Ukrajine.

Šta je s Kinom?

Kineska vlada je donijela jasnu odluku da sve energetske kompanije skladište plin na sve moguće načine, zbog sve većeg rasta cijena ovog energenta u zemlji.

Prema Morgan Stanleyju, unutrašnja potražnja Kine za energijom porasla je za 15 posto ove godine, u usporedbi s povećanjem snabdijevanja ugljem za samo pet posto, što znači da postoji sve veća potreba za plinom da bi se popunio ovaj nedostatak, iako je ugalj i dalje glavni izvor za proizvodnju energije u zemlji.

Evropske kompanije se suočavaju s velikim poteškoćama u dobijanju isporuka plina, imajući u vidu jaku konkurenciju Kineza koji pokazuju spremnost da plaćaju više kako bi došli do plina.

Postoji li rješenje?

Prema pisanju britanskog lista Financial Times, Ujedinjeno Kraljevstvo je započelo pregovore sa Državom Katarom s ciljem potpisivanja dugoročnog ugovora kojim bi Država Katar postala “opskrbljivač u krajnjoj nuždi”, prema opisu lista, kada opskrba plinom u svijetu postane nedostatna, kao što se trenutno dešava.