Naessl: Bosna i Hercegovina ima tri puta manji BDP od evropskog

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u proteklih 25 godina otkako je otvorila svoj ured u Bosni i Hercegovini investirala je više od 2,7 milijardi eura u 190 projekata za koje kažu da su pomogli u razvoju konkurentnije, integriranije i ekonomije prihvatljivije za okoliš.

Povodom četvrt vijeka rada ureda EBRD-a razgovarali smo sa direktoricom ureda ove banke za BiH Manuelom Naessl o planiranim projektima za bližu i dalju budućnost, ostanku mladih, te očuvanju životne okoline.

• Možete li nam reći nešto više o projektima EBRD-a u Bosni i Hercegovini?

– Fokusirani smo na tri glavna prioriteta: jačanje privatnog sektora uključujući podršku investicijama u ključnu javnu infrastrukturu kroz unapređenje upravljanja, podrška energetskog diverzifikaciji i promocija prelaska na smanjenje emisije karbona.

Nastavljamo sa podrškom Koridoru Vc i nadamo se kako će posljednji dijelovi koji ostaju za finansiranje doći do finansijskog zatvaranja u narednih 12 do 18 mjeseci. U međuvremenu ćemo nastaviti pomagati vlastima na provođenju ključnih segmenata na dijelovima gdje traje izgradnja.

Okoliš ostaje visoko na listi prioriteta i do danas su tri bh. grada postala dio inicijative EBRD-a Zeleni gradovi, a to su Banja Luka, Zenica i Kanton Sarajevo. Podržavamo ih u razvoju planova djelovanja kojima će unaprijediti kvalitet života za građane na ‘zeleniji’ i održiviji način. Očekujemo da se još dva grada pridruže Inicijativi i da nastavimo investirati u sisteme tretiranja otpadnih voda, u upravljanje otpadom, ‘zelenijim’ načinima grijanja i efikasnijim i ‘zelenijim’ javnim prijevozom kojim se smanjuje jako zagađenje zraka koje je prisutno širom države.

Konačno, naravno da nastavljamo raditi sa privatnim sektorom. Već pripremamo nove kreditne linije sa partnerskim bh. bankama kojima želimo podržati investicije u digitalizaciju i automatizaciju malih i srednjih preduzeća, uz podršku Evropske unije. U 2020. je 50 posto naših ukupnih izdvajanja, približno 100 miliona eura, bilo za privatni sektor odnosno za mikro, male i srednje firme, kao i za veće kompanije i nadamo se kako će i ove godine biti izdvojen približno isti iznos.

Prošle godine smo također podržali većeg stranog direktnog investitora u BiH, Adriatic Metals, koji će uskoro investirati nekoliko miliona eura u novi rudarski projekat, a kroz godine rada smo pomogli razvoj operacija lokalnih biznisa. Želimo još ovako raditi – sa lokalnim, regionalnim i međunarodnim kompanijama.

• Ova država ima problema sa odlaskom mladih u zapadne evropske države i dalje. Kako vidite učešće mladih, a i žena, u bh. ekonomiji?

– Pitanje emigracije mladih je višestruko važno. Mi podržavamo i ohrabrujemo vlasti da pojača napore na stvaranju višeslojnog poslovnog okruženja što bi zauzvrat pomoglo jačanju ekonomije i stvaranju boljih prilika za zapošljavanje. Također postoji potreba za jasnijom strategijom ohrabrenja investicija u raznim sektorima i privlačenja investitora u BiH.

Kao EBRD, kroz svoje projekte i saradnju sa javnim partnerima, promoviramo uključivanje mladih, žena, ali i drugih grupa koje su u nepovoljnom položaju u radnu snagu. U nekim od naših projekata, na primjer, direktno ciljamo na zapošljavanje mladih i žena. Imamo i program Žene u biznisu sa lokalnim institucijama Raiffeisen Bank i Unicredit Banja Luka kojim želimo doći do kompanija koje vode žene i ponuditi im savjetodavne usluge.

Uskoro ćemo vjerovatno pokrenuti kreditnu liniju Mladi u biznisu ciljano za mlade poslodavce i poslovne lidere koji žele razvijati svoje kompanije.

• Ekonomski gledano, koliko je BiH daleko od evropskih i euroatlantskih integracija i standarda?

– Bosanskohercegovački BDP po glavi stanovnika je blizu prosjeka šest zapadnobalkanskih ekonomija, ali je tek jedna trećina prosjeka od EU-27. Prije dvije decenije, ova cifra je bila bliža jednoj četvrtini nivoa prihoda EU-a. To pokazuje postepen proces, ali i potrebu za ubrzavanje ovog usklađivanja kroz povećanje produktivnosti i efikasnosti u ekonomiji s ciljem unapređenja uvjeta za život svih stanovnika.

• Mnogi su u BiH ostali bez poslova posljednjih mjeseci i godina, naročito u sektorima ugostiteljstva i turizma. Kako se ovaj problem može riješiti?

Ove godine očekujemo rast ekonomije za 4,5 posto uz pomoć unapređenja vanjskih uvjeta i jakog povećanja domaće privatne potrošnje. Kako bi se iskoristio momentum ovog oporavka i pospješio dalji rast i jačanje ekonomske aktivnosti, važno je da vlasti nastave raditi na okviru rada ekonomske politike kako bi se omogućilo privatnom sektoru da raste, kako bi se ohrabrilo poduzetništvo i kako bi se povećala efikasnost javnog sektora.

Turizam je jedan od sektora sa najbržim rastom, a uzevši u obzir bogatu historiju i prekrasnu prirodu BiH, svakako vidimo da on i dalje raste i dodatno pridonosi BDP-u. Kako bi bili konkurentniji u sektoru ugostiteljstva, BiH treba riješiti neke horizontalne prepreke kao što je mreža infrastrukture (aerodromi, željeznice, ceste), ali i raditi na unapređenju određenih područja kao što je turistička strategija. To bi svakako pomoglo da se usmjeri svaka dostupna donatorska podrška ekonomiji.

• Kako vidite trenutnu bh. situaciju kada je riječ o stranim investicijama? Koliko složena administracija i korupcija kompliciraju poslovno okruženje?

Obzirom na veličinu njene ekonomije i blizinu evropskim tržištima, BiH ima jako dobar potencijal za privlačenje direktnih stranih investicija (FDI). Sa jačim proizvodnim sektorom, BiH bi mogla imati koristi od trenda „nearshoring“ pošto multinacionalne kompanije žele širiti regionalne lance opskrbe.

Ova država ima dosta potencijala za privlačenje FDI i u sektoru obnovljivih izvora, uz uspostavu pravog regulatornog okvira. A napredak u nekim ključnim reformama poslovnog okruženja, među kojima su e-potpis, pojednostavljenje višestrukih slojeva dobijanja dozvola, te „one-stop shops“ (sve informacije i dozvole na jednom mjestu op.a.) omogućio bi nove investicije, kao i jasnija strategija privlačenja FDI-a.

Mnoge ekonomije gdje EBRD investira imaju složeno okruženje poslovanja i gdje postoji korupcija. Zato mi pružamo podršku unapređenja uprave državnih kompanija i kroz rad sa privatnim ili javnim klijentima promoviramo najviše standarde poslovnog integriteta. Kroz ovaj zajednički rad, kao i uz saradnju sa drugim razvojnim partnerima, mi podržavamo ekonomije u koje investiramo.

• Nedavno je Sarajevo bilo domaćin panela o Zelenoj ekonomiji u BiH. Kako vidite preduvjete za razvoj ovakve ekonomije u BiH? Također, BiH i Balkan dominiraju na svjetskoj sceni kada se govori o zagađenosti zraka – kako riješiti taj problem?

– Podrška pronalaženju alternativa uglju i rješavanje pitanja energije uz zagađenost zraka se nalaze u fokusu EBRD-a u BiH. Prošle godine je EBRD osigurao osam miliona eura za finansiranje energetske efikasnosti za 40 javnih zgrada u Kantonu Sarajevo. Također, osigurali smo pozajmice od 45 miliona eura za unapređenje javnog saobraćaja.

Drugdje smo finansirali tranziciju grijanja sa uglja ili mazuta na plin ili biomasu kako bi se pomoglo rješavanju problema zagađenja zraka. Kroz partnerske banke i uz pomoć EU-a i Austrije osigurali smo zajmove malim i srednjim preduzećima, kao i domaćinstvima, da investiraju u energetski efikasne tehnologije i proizvode. Potpuno smo uvjereni da se ovaj užurbani sektor obnovljivih izvora energije može razvijati u BiH, ali opet uz ispravne i transparentne uvjete rada.

Moramo dodatno povećavati svijest da investiranje u energetsku efikasnost, recikliranje otpada ili u obnovljivu energiju nije samo dobro za okoliš i za unapređenje komfora, već može donijeti prave uštede u novcu. Posebno mi je drago vidjeti da pitanje zagađenosti zraka sada privlači dosta interesa javnosti i kako je sve više ljudi, kompanija i vlada spremno djelovati. Svi moramo uraditi više i obećavam da će EBRD odraditi svoj dio posla.