Turska: Niža referentna kamata, novi pad lire

Centralna banka Turske u četvrtak je snizila referentnu kamatnu stopu za 100 baznih poena na 15 posto i nagovijestila dodatno ublažavanje uprkos inflaciji koja se kreće blizu 20 procenata, ubrzavši spiralu pada lire na historijski najniži nivo.

Centralna banka, koju opozicija kritizira da se povinuje zahtjevima predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za vođenje stimulativne monetarne politike, saopćila je kako je već dio pritiska na rast cijena privremen i da će trajati do sredine 2022. godine, što joj ostavlja prostor za još jedno moguće smanjenje kamate sljedećeg mjeseca, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters

‘Čvrsta ruka Erdogana’

Ovim potezom Centralne banke je nastavljen cuklus ublažavanja monetarne politike, koji je u septembru, kada je započet, šokirao tržišta.

Analitičari kažu kako je to nepromišljen potez, s obzirom na pad lire i rast inflacije, te da je odraz “Erdoganove čvrste ruke“ u Centralnoj banci, u kojoj je za dvije i po godine smijenio tri guvernera.

Turska valuta je pala na 10,98 lira prema dolaru nakon odluke banke, što je pad od 6,69 posto u odnosu na njen ovogodišnji maksimum u martu.

Odbor za monetarnu politiku turske Centralne banke je saopćio kako će se prolazni pritisak na inflaciju “sa strane ponude i drugih faktora, koji su van kontrole monetarne politike“, zadržati tokom prve polovine sljedeće godine.

“Odbor će razmotriti da dovrši korištenje ograničenog prostora koji impliciraju ovi faktori u decembru“, na svojoj posljednjoj sjednici u ovoj godini, dodaje se.

Erdogan je u srijedu obećao kako će ići “do kraja“ u borbi protiv visokih kamatnih stopa i pozvao kompanije da investiraju i zapošljavaju, što je izazvalo ubrzanje rasprodaje lire, koje podsjeća na vrhunac krize turske valute iz 2018. godine.

Opozicija traži prijevremene izbore

Deprecijacija lire i rast troškova života nagrizaju zarade Turaka i pogađaju Erdoganov rejting u anketama javnog mnjenja uoči izbora koji trebaju biti održani najkasnije sredinom 2023. godine.

Lideri opozicije su u srijedu zatražili raspisivanje prijevremenih izbora.

Deprecijacija lire od 32 posto u dosadašnjem toku ove godine podiže cijene uvozne robe, podstičući inflaciju, koja je prošlog mjeseca dostigla 19,89 posto, što je njen najviši nivo u posljednje skoro tri godine i četiri puta veći od zvanično ciljane stope inflacije centralne banke.