Svjetska banka: Snažan oporavak ove godine ubrzao ekonomski rast

Krize kao što je pandemija mogu biti razorne za mnoge firme, ali često imaju i dobre strane jer tako može doći do preraspodjele resursa sa manje produktivnih na produktivnije firme, navodi Svjetska banka.

Predviđa se da će ekonomski rast Evrope i centralne Azije dostići stopu od 5,5 posto, što je više nego je bilo očekivano (EPA)

Neočekivano snažan oporavak u prvoj polovini ove godine doveo je do jačanja ekonomske aktivnosti na tržištima u nastajanju i državama u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije, pa se trenutno predviđa da će ekonomski rast ovog regiona u 2021. dostići stopu od 5,5 posto, što je više nego je prvobitno bilo očekivano”, navedeno je u Ekonomskom izvještaju Svjetske banke.

Oporavak je prvenstveno rezultat oživljavanja izvoza tokom prve polovine godine, uz oporavak aktivnosti u eurozoni i brzi rast cijena roba, kao i jačanje domaće potražnje usljed vakcinacije i podsticajnih mjera.

Međutim, podsticaj izvozu možda već gubi zamah zbog daljeg širenja zaraznijih sojeva COVID-a 19, kako na globalnom nivou tako i u ovom dijelu svijeta, što je već usporilo oporavak domaće potražnje u čitavoj regiji Evrope i centralne Azije.

Značajno ubrzanje inflacije

Predviđa se da će u 2022. stopa rasta u regiji iznositi 3,4 posto sa stabilizacijom eksterne i domaće potražnje i ukidanjem podsticajnih mjera uvedenih zbog pandemije. Izgledi su i dalje izuzetno neizvjesni, uzevši u obzir nastavak pandemije, naročito imajući u vidu neravnomjeran pristup vakcinama i neodlučnosti u pogledu toga.

Oporavak u regiji prati značajno ubrzanje inflacije, kao i osjetljivost na finansijske šokove koji bi mogli da budu izazvani iznenadnim pogoršanjem uslova eksternog finansiranja ili značajnim rastom političke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija.

“Pandemija i dalje presudno utječe na ekonomske izglede Evrope i centralne Azije. Međutim, uz rast stopa vakcinacije širom regije, kreatori politika sad mogu da se fokusiraju na ostvarenje inkluzivnog, otpornog i održivog oporavka nakon pandemije. Osiguranje konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče poduzetništvo i dinamičnu aktivnost privatnog sektora bitno je za dugoročan rast”, rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Evrope i centralne Azije.

Pandemija ostavila dubok i raznolik utjecaj na firme

Prema nalazima posebne analize pod naslovom “Konkurencija i oporavak firmi nakon COVID-a 19”, provedene na osnovu podataka iz anketa Svjetske banke sa privrednim subjektima i Anketa “Puls privrede”, pandemija je ostavila dubok i raznolik utjecaj na firme.

Kompanije u Evropi i centralnoj Aziji su u prosjeku zabilježile značajan pad mjesečnog obima prodaje i broja stalno zaposlenih. U maju ove godine, jedna od četiri firme predviđala je da u narednih šest mjeseci neće biti u stanju da izmiruje tekuće obaveze. Kod manjih i mlađih firmi, kao i kod onih čiji su rukovodioci žene, obim prodaje se još nije oporavio od prvobitnog pada.

Krize mogu biti razorne za mnoge firme, ali često imaju i dobre strane jer tako može doći do preraspodjele resursa sa manje produktivnih na produktivnije firme. Dokazi za postojanje tog procesa primjećeni su i u Evropi i Centralnoj Aziji, naročito u državama sa konkurentnijim tržištima.

Firme čija je produktivnost radne snage bila visoka prije krize doživjele su značajno manji pad obima prodaje i broja zaposlenih od onih sa manje produktivnom radnom snagom, navodi Svjetska banka. Veća je bila i vjerovatnoća da će se produktivnije firme prilagoditi krizi povećanjem poslovanja putem interneta i povećanjem obima rada zaposlenih na daljinu.

Značajna uloga konkurencije

“Uloga konkurencije je značajna jer je povezana sa dinamičnošću, podstiče firme da budu inovativne, primorava efikasnije firme da ulaze na tržišta i da rastu, dok istovremeno omogućava izlazak sa tražišta manje efikasnim”, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju.

“U državama u kojima postoje konkuretnija tržišta i snažnije javne politike koje štite konkurenciju, ova realokacija ka produktivnijim firmama je čak i veća”, navodi.

Brojne vlade su provele široke programe podrške javnih politika da bi brzo odgovorile na inicijalni ekonomski pad zbog krize. Takve javne politike su pružile hitnu pomoć i zaštitu za firme i radnike od najgorih efekata pandemije. Iako se domet vladinih mjera značajno razlikovao u zavisnosti od države, u prosjeku je 50 posto firmi navelo da su dobile neku vrstu državne pomoći kao odgovor na ekonomske efekte krize.

Manje produktivnim firmama državna pomoć

Generalno, rezultati istraživanja pokazuju da je vjerovatnije da će manje produktivne firme dobiti državnu pomoć, kao i da će veće firme dobiti podršku u vidu odgađanja plaćanja obaveza i poreskih olakšica, dok je utvrđeno da su mjere podrške odobravane kompanijama bez obzira na stepen njihove inovativnosti u periodu prije krize.

Kako države budu ulazile u fazu ekonomskog oporavka, bit će značajno za kreatore politika u svim državama da postepeno ukidaju široke mjere podrške javnih politika čim to bude bilo primjereno i da se fokusiraju na stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje je ključno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize i održiv i dugoročan ekonomski rast.

“Većina država Evrope i centralne Azije može da unaprijedi kako svoj institucionalni okvir tako i primjenu zakona potrebnih za snažno konkuretno okruženje, uključujući reforme javnih politika u cilju unaprjeđenja stečajnog postupka i načina rješavanja sporova, pojednostavljenja ulaska novih firmi na tržište i povećanja kapaciteta finansijskog sektora da kreditira poslovni sektor”, navode iz Svjetske banke.

Izvor: Agencije