Evropska komisija traži rješenje za energetsku krizu

Ciljana podrška korisnicima, direktna pomoć najugroženijima, smanjivanje energetskih poreza i preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze, samo su neki od prijedloga.

Evropa sve više ovisi o prirodnom plinu zbog napuštanja uglja i nuklearne energije (EPA)

Izravna pomoć stanovnicima i promjena poreznih politika neka su od kratkoročnih rješenja koje Europska komisija predlaže za krizu s cijenama energenata koja pogađa svijet, javlja Hina.

“Šok rasta cijena neočekivana je kriza u kritičnom razdoblju”, rekla je Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku, pred Europskim parlamentom. Najavila je i kako će cijene plina ostati visoke do proljeća.

“Potražnja i cijena velike su u cijelom svijetu i nemoguće je da Europska unija ostane imuna na to”, upozorila je Simson.

Najavila je i da će Komisija idući tjedan predstaviti paket prijedloga mjera koje države članice mogu provesti u skladu s europskim zakonima kako bi umanjile socijalne posljedice rasta cijena.

Ugrožen ekonomski oporavak nakon pandemije

Među tim prijedlozima je ciljana podrška korisnicima, izravna pomoć najugroženijim skupinama, smanjivanje energetskih poreza i preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze. Prema riječima povjrenice Simson, izostanak djelovanja mogao bi ugroziti europski ekonomski oporavak nakon pandemije.

Komisija analizira i prijedlog zastupnika i europskih političara o zajedničkoj kupovini plina kojim bi se spriječilo države članice da budu konkurencija jedna drugoj u nabavci energenata.

Dugoročno, Simson je naglasila potrebu diverzifikacije europskih izvora energenata, integraciju tržišta, jačanje kapaciteta skladištenja energenata i brži prijelaz na obnovljive izvore energije. Naglasila je i kako mora biti jasno da rast cijene “nema veze” sa zelenim politikama i da obnovljivi izvori nisu izvor nestabilnosti tržišta.

Međutim, s tim se dio europarlamentaraca nije složio, jer neki od njih strahuju da bi ova kriza mogla ugroziti prijelaz na obnovljive izvore energije.

“Najbolji odgovor je brži napredak prema cilju od 65 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine”, zaključila je Simson.

Kombinacija faktora uticala na poskupljenje

Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta.

Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su zbog tehničkih razloga morale smanjiti svoje pošiljke.

Krizi nisu pripomogli i prirodni faktori poput slabijeg vjetra na Sjevernom moru, otkud Velika Britanija dobavlja četvrtinu svoje energije, te suše u Brazilu koje su smanjile proizvodni kapacitet hidroelektrana, piše The Wall Street Journal.

Istovremeno, The New York Times piše o sumnjama da Moskva pokušava iskoristiti krizu kako bi Europu primorala da odobri rad Sjevernog toka 2, kontroverznog plinovoda koji povezuje Rusiju i Njemačku, a kojem se protivi SAD i dio europskih država.

Veleprodajna cijena prirodnog plina dosegnula je rekordno visoke vrijednosti u nizu europskih država, a računi za kućanstva i poduzeća već su naglo porasli te bi s hladnijim vremenom mogli bi postati još veći.

Izvor: Agencije

Povezane

Međunarodna agencija za energiju (IEA) i nekoliko zastupnika Evropskog parlamenta optužili su Gazprom da ne čini dovoljno da poveća količinu plina za Evropu u kojoj su porasle cijene plina. 

Published On 27 Sep 2021
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO