Turska inflacija: Cijene rastu, lira pada

Čelnici Centralne banke, koje predvodi guverner Sahap Kavcioglu, smanjili su referentnu kamatnu stopu za dva postotna poena na 16 procenata.

Cijene u Turskoj su u ogromnom porastu, a godišnja stopa inflacije je bila jako blizu 20 posto tokom septembra (EPA)

Centralna banka Turske je objavila smanjenje kamatne stope veće nego što je očekivano, što je označilo posljednji u nizu poteza politike zbog koje su investitori kaznili liru, a ekonomisti upozorili na još veće inflacijske probleme za turske potrošače.

Čelnici Centralne banke, koje predvodi guverner Sahap Kavcioglu, smanjili su referentnu kamatnu stopu za dva postotna poena na 16 procenata – što je ogroman rez koji je premašio većinu prognoza.

Ova objava je uslijedila nakon prošlosedmičnog ponoćnog otpuštanja tri čelnika Centralne banke odlukom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je često krivio visoke kamatne stope za inflaciju u dravi – a sa time se ne slaže većina ekonomista.

Cijene u Turskoj su u ogromnom porastu, a godišnja stopa inflacije je bila jako blizu 20 posto tokom septembra.

Kažnjena lira

Tri guvernera Centralne banke su u posljednje dvije i po godine otpuštena, što je nagnalo opoziciju i neke važne trgovačke grupacije da postave pitanje o nezavisnosti Centralne banke od vladajuće administracije. Ranije ovog mjeseca, šef turske najveće opozicijske stranke je čak posjetio Centralnu banku kako bi lično izrazio zabrinutost.

Rezanje kamatne stope je glasno osudila opozicija na društvenim mrežama. Čelnik CHP-a Kemal Kilicdaroglu je kazao kako Erdogan i birokrate koji ga prate “vode državu u glad”, te kako su njihovi potezi “ili znakovi izdaje države ili zdravstveni problem”.

Merak Aksener kazao je kako je riječ o “iracionalnoj odluci neozbiljne vlade preko nekvalificiranog birokrate”, dok je bivši premijer Ahmed Davutoglu istakao kako je “umjesto da se bori protiv inflacije, Centralna banka pod kontrolom politike”.

Samo sat vremena od objave nove kamatne stope, turska lira je pala na novi najniži nivo u odnosu na dolar (9,49). Lira je izgubila više od 20 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar samo ove godine, a ta brza erozija je imala domino efekat na ostatak ekonomije i podsjetila na inflacijski ciklus koji je poremetio državu 1990-ih.

Samo esencijalno

Već se vide znakovi da ekonomski problemi države razvlače Turke “do bola”. Svake srijede se istanbulska četvrt Carsamba pretvori u jedan od najvećih uličnih bazara u Turskoj. Stotine štandova se postave preko noći kako bi se prodavalo voće, povrće, sir, masline…

Istanbulski sedmični bazari često nude najbolje cijene koje padaju kako dan prolazi, ali sad i ovdje je sve skuplje iz sedmicu u sedmicu. Jaja, luk, krompir, paradajz, masline, paprike – esencijalne stvari za jela koja se prave u okolnim domovima radničke klase – sve su skuplje ove godine, čak i dvostruko.

Nešto dalje, veliki red kupaca je napravljen pred prodavnicama u kojima se kupuje hljeb koji subvencionira općina. Vlasnik obližnje prodavnice, koji je odbio da se predstavi, piše cijene za svaki artikal, zajedno sa zemljom porijekla.

“Sve je poskupljelo, pa čak i prošlog mjeseca. Ovo kestenje i ovo grožđe su duplo skuplji, a kamoli ulje. Ne može se živjeti bez jestivog ulja. Ljudi sada kupuju samo ono što moraju, i to u većim količinama jer znaju da će već slijedeći put šoping biti skuplji”, govori on za Al Jazeeru.

Pola porcije, bez slatkiša

Iz druge prodavnice, vlasnik dodaje kako “ljudi kupuju bez djece ili im dobro stave do znanja da ne mogu kupiti grickalice niti slatkiše”.

“Ljudi kupuju pola porcija, neko ko je kupovao cijelu kobasicu, sada kupi pola ili pola sira, pola jogurta”, dodaje.

Ovaj prodavač, pod imenom Hayati, ima malu svesku sa imenima ljudi kojima daje stvari na poček, ali sve je manje onih kojima daje taj kredit.

“Povećali su nam kirije sa 1.500 na 3.000 lira mjesečno i ne mogu davati ljudima stvari i da čekam novac, to je ostalo samo za porodice koje znam i kojima vjerujem”.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO