Svjetska banka: Rast BDP-a na zapadnom Balkanu 5,9 posto

U redovitom šestomjesečnom izvještaju WB ističe kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju znatno bolje od očekivanog.

Snažan oporavak ekonomija razvijenih zemalja potaknuo je potražnju za robama proizvedenim u balkanskim državama (EPA)

Države zapadnog Balkana ubrzano se opravljaju od recesije koju je prouzročila pandemija izazvana korona virusom pa bi prosječni ekonomski rast u toj regiji ove godine mogao dosegnuti 5,9 posto, najnovija je procjena Svjetske banke (WB), objavljena u četvrtak.

U redovitom šestomjesečnom izvještaju WB ističe kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju znatno bolje od očekivanog nakon što je cijela regija 2020. godine zabilježila prosječni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto.

Analitičari Svjetske banke predviđaju kako će rast regionalnog BDP-a, nakon ohrabrujućih ovogodišnjih trendova, iduće godine biti 4,1 posto, a u 2023. godini 3,8 posto, prenosi Hina.

Ekonomski oporavak u cijeloj regiji rezultat je jačanja domaće i vanjske potražnje, a uz oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope potaknula su priliv doznaka i prihoda od turizma u jeku sezone u ljeto 2021. Snažan oporavak ekonomija razvijenih zemalja također je potaknuo potražnju za robama proizvedenim u balkanskim državama.

Gubitak radnih mjesta

No WB upozorava kako je oporavak i dalje nesiguran. Podsjeća kako je pandemija dovela do gubitka brojnih radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica, čime su posebice pogođene žene i mladi.

To bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regiji. Nezaposlenost mladih na zapadnom Balkanu porasla je na 37,7 posto 2021. godine, što je za 5,4 postotna boda više u usporedbi s junom 2020. godine.

Svjetska banka navodi kako globalni napori u borbi s klimatskim promjenama postavljaju nove izazove i za Balkan, jer traže temeljite promjene u društvu.

Prioriteti potrošača i investitora se mijenjaju, zelene tehnologije nameću nove poslovne modele na tržištu, a zelene politike mijenjaju i ekonomska okruženja. S obzirom na to, “ozelenjavanje” ekonomije svake zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.

Efikasno upravljanje zelenom tranzicijom, uključujući i brojne kompromise u pogledu politika, trebaju biti u središtu politika zemalja Zapadnog Balkana u narednim godinama, preporuka je Svjetske banke vladama država ove regije.

Izvor: Agencije

Povezane

Samit će okupiti visoke predstavnike vlada iz ekonomija Zapadnog Balkana, Evropske komisije, Vijeća za regionalnu saradnju, poslovne zajednice i relevantnih aktera.

Published On 11 Oct 2021
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO