MMF: Rast cijena energenata će popustiti početkom 2022.

Nakon prošlogodišnjeg kolapsa cijena energenata, uzrokovanog mjerama ‘lockdowna’, ponovno otvaranje ekonomija dovelo je do naglog oporavka globalne privredne aktivnosti, rasta potražnje za energijom i iscrpljivanja zaliha.

U teškoj smo situaciji, u kojoj vidimo oštar rast cijena, kaže glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath (EPA)

Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da aktuelni visok rast cijena energije neće izazvati naftnu krizu, kakva je pogodila svijet 1970-ih i da će se početkom sljedeće godine te cijene povući sa sadašnjih rekordnih nivoa.

“Mada će cijene energije biti povišene tokom narednih nekoliko mjeseci, očekujemo njihovo povlačenje do kraja prvog kvartala iduće godine i tokom drugog tromjesečja”, izjavila je Gita Gopinath, glavna ekonomistkinja MMF-a, na marginama godišnjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.

Dodala je da će se, kada prođu zimski mjeseci, situacija poboljšati, prenosi Tanjug.

Vremenske prilike ključni faktor

Nakon prošlogodišnjeg kolapsa cijena energenata, uzrokovanog mjerama lockdowna sa ciljem suzbijanja pandemije COVID-19, ukidanje tih mjera i ponovno otvaranje ekonomija dovelo je do naglog oporavka globalne privredne aktivnosti, rasta potražnje za energijom i iscrpljivanja zaliha, posebno rezervi plina u Evropi, objasnila je Gopinath.

Ponuda robe, međutim, nije se mogla oporaviti tako brzim tempom kao potražnja, djelomično i zbog širenja novog, delta soja korona virusa, koji je utjecao na sporo vraćanje zaposlenih na radna mjesta i ponovne prekide u lancima snabdijevanja.

Nedostatak radne snage je, prema riječima Gopinath, vršio pritisak na cijene robe u zemljama poput Njemačke, SAD-a i Japana.

“U teškoj smo situaciji, u kojoj vidimo oštar rast cijena, a ključno pitanje je da li će to potrajati”, rekla je ona, ocjenjujući da će vremenske prilike biti ključni faktor, jer bi vrlo jaka zima mogla dovesti do restrikcija struje širih razmjera, “što bi imalo mnogo veće posljedice na svijet”.

Cijene nafte na maksimumu

Po njenom mišljenju, najgori scenario bi bio da u uvjetima eventualno izuzetno oštre zime na Sjevernoj hemisferi, što bi pojačalo potražnju za energijom, izostane adekvatan odgovor proizvođača, uključujući naftnu alijansu OPEC+, da povećaju proizvodnje, što bi moglo utjecati na ukupnu inflaciju.

Cijene nafte su skočile u posljednjih nekoliko sedmica na višegodišnje maksimume, pri čemu je Brent dostigao 85 dolara za barel, a američka WTI nafta prekoračila nivo od 80 dolara.

Rast cijena energije podgrijava strahovanja od daljeg uspona inflacije, što bi moglo sputati globalni ekonomski oporavak.

Izvor: Agencije

Povezane

Svijet će imati klimatsko zagrijevanja i ‘poremećaje’ u snabdijevanju ako ne krene u brzo i ogromno ulaganje u čistu energiju, upozorila je Međunarodna agencija za energiju.

13 Oct 2021
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO