Nezabilježen udar na ekonomiju Evropske unije

Dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni među članicama Evropske unije (EPA)
Dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni među članicama Evropske unije (EPA)

Evropska unija predvidjela je “recesiju historijskih razmjera”, s padom proizvodnje većim od sedam posto, nakon što je objavila svoju prvu službenu prognozu štete koju pandemija novog korona virusa nanosi ekonomiji tog bloka, piše Al Jazeera English.

Kako je Evropska komisija navela u srijedu, u proljetnim ekonomskim prognozama, pandemija korona virusa veliki je šok za globalnu i evropsku ekonomiju, koje se suočava s udarom kakav nije zabilježen još od Velike depresije.

“Evropa se suočava s udarom na ekonomiju koji nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a zavisit će od brzine kojom će se ukidati ograničenja kretanja, važnosti usluga, poput turizma, u svakoj ekonomiji i finansijskih resursa pojedinih država”, rekao je evropski komesar za privredu Paolo Gentiloni, predstavljajući prve ekonomske procjene Komisije od izbijanja pandemije.

Hrvatsku očekuje pad za 9,1 posto

Prognoze su i ključni dokument za izradu revidiranog prijedloga sedmogošnjeg budžeta EU-a i plana za oporavak, koji će biti dio tog budžeta.

Komisija bi trebala predstaviti novi prijedlog u drugoj ili trećoj sedmici maja.

U proljetnoj ekonomskoj prognozi 2020. predviđa se da će se ekonomija eurozone smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti za 6,3 posto.

Najmanji pad privrede ove godine očekuje se u Poljskoj (4,3 posto), a najveći u Grčkoj (9,7 posto), Italiji (9,5 posto), Španiji (9,4 posto) i Hrvatskoj (9,1 posto), prenosi Hina.

Procjene su rađene pod pretpostavkom da se postepeno nastavi s popuštanjem mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije, koje je počelo ovog mjeseca.

Stoga su rizici u vezi sa sigurnošću prognoza neuobičajeno veliki i pretežno negativni.

Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što se trenutno predviđa, mogla bi uzrokovati mnogo veći pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego što se pretpostavlja u osnovnom scenariju prognoze.

Ako ne bude čvrste i pravovremene zajedničke strategije oporavka na nivou EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do velikih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih privrednih, finansijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja.

Nakon velikog udarca Komisija predviđa nepotpun i neujednačen oporavak u Uniji.

Pandemija je znatno utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe.

Očekivano postepeno popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak premda se ne može očekivati da će ekonomija EU-a do kraja 2021. potpuno nadoknaditi ovogodišnje gubitke.

Tržište rada neće se potpuno oporaviti

Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se potpuno oporaviti.

Ekonomski oporavak pojedinih država članica neće zavisiti samo od razvoja pandemije u toj državi nego i od strukture njene privrede i sposobnosti odgovora na krizu pomoću stabilizacijskih politika.

S obzirom na međuzavisnost ekonomije EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih država članica, navodi Komisija.

Više od 1,1 milion ljudi zarazilo se novim korona virusom širom Evrope, a više od 137.000 ih je umrlo, saopćeno je iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Nejasni podaci o epidemiji, niska stopa testiranja i opterećenje zdravstvenih sistema znače da je istinski utjecaj pandemije mnogo veći, javlja AP, prenosi Fena.

Izbijanje korona virusa u Kini u to je vrijeme primijećeno kao “novi rizik od pada”, ali pretpostavka Komisije prije manje od tri mjeseca bila je “da je epidemija dosegla vrhunac u prvom kvartalu, s relativno ograničenim globalnim prelijevanjem”.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO