Može li se BiH naći u ‘putnom balonu’?

Već sada se u našoj regiji može omogućiti prekogranično kretanje ljudi, smatra infektolog profesorica Sajma Krkić-Dautović (EPA)

Pandemija korona virusa širom svijeta zaustavila je prekogranično kretanje ljudi, što je nanijelo težak udarac svim ekonomijama. Kako bi situaciju donekle olakšale, Latvija, Litvanija i Estonija su najavile stvaranje baltičkog “putnog balona” unutar Evropske unije, odnosno otvorit će svoje granice i omogućiti kretanje građana između te tri zemlje.

Sličnu ideju razmatraju i Australija i Novi Zeland, također zemlje s dugom tradicijom međudržavnih putovanja, što otvaranja pitanja može li se i da li uopće treba formirati takav “putni balon” u zemljama bivše Jugoslavije.

Stručnjak za saobraćaj i profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov pojašnjava da “putni balon” predstavlja “zatvaranje” prostora, zemlje, vode i zraka u “balon”, gdje važe druga pravila u odnosu na šire okruženje, odnosno da se pravi zajednica unutar zajednice, svojevrsni “Lex Specialis” samo za svoje područje. Ono što je upitno u slučaju baltičkog “balona” jeste kako će EU reagirati i da li će to dozvoliti, jer dolazi do derogacije propisa i normi EU-a, dodaje.

Iako bi za zemlje regije bilo dobro da se tržišta uvežu, Lindov je skeptičan da će do toga doći, s obzirom na “raspoloženje” koje vlada među zemljama okruženja.

Konkretno, Bosna i Hercegovina bi, uz postojanje nužne volje, bez većih problema mogla takav “balon” formirati s Crnom Gorom i Srbijom kopnenim putem, dok s ostalim zemljama postoji mogućnost uvezivanja zračnim putem, što bi bilo i jednostavno i preporučljivo. Iako se Bosna i Hercegovina graniči s Hrvatskom, ovakav “balon” bi se teže mogao formirati, zbog propisa EU-a, čija članica je Hrvatska.

Odustajanje od propisa

“Ovo bi bilo moguće samo ako EU odustane od svojih propisa, pa dopusti članicama da samostalno uspostavljaju konekcije. Ali, to bi mogao biti prvi korak ka raspadu EU-a”, kaže Lindov.

Uvrijeme pandemije ovakvi “baloni” su dobrodošli. Ukoliko se implementiraju, ubrzat će proces normalizacije društvenog i ekonomskog života, donekle reanimirati uslužne djelatnosti, naročito turizam, te stvoriti pretpostavke za povećanje potrošnje, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić, direktor udruženja Multi i predavač na IPI akademiji u Tuzli.

Turizam i korona

Turizam mora težiti inovacijama i radikalnim rješenjima, kaže Čavalić.

Također, potrebno je prilagoditi turističku ponudu novonastalim uvjetima – cijena, karakteristike ponude, kvalitet, tehnologija, zaštita turista…

‘Svjedočimo vještački izazvanoj ekonomskoj disrupciji, što znači da će na kraju biti pobjednika i gubitnika. ‘Putni baloni’ su slična stvar za države, tako da ne iznenađuje zašto se aktueliziraju’, kaže ekonomski analitičar.

“Prevoznici i sva prateća turistička djelatnost će svakako imati koristi od navedenog. Stvara se prostor za jačanje oporavka i konvergenciju ekonomija. Pandemija COVID-19 je, prije svega, ugrozila globalno kretanje ljudi i roba, tako da ‘putni baloni’ predstavljaju neko međurješenje, koje doprinosi održavanju regionalnih trgovinskih i turističkih aktivnosti. Početni teritorij ‘putnog balona’ se može širiti, uključivanjem i drugih država koje ispune ciljane kriterije, tako da u konačnici ovo može biti globalni model za revitalizaciju turizma i uopšteno kretanja ljudi”, smatra ekonomski stručnjak.

Kako kaže, postoje realne pretpostavke da se u regiji Zapadnog Balkana uspostave “putni baloni”.

Interes država

“Ovu inicijativu, prije svega, trebaju pokrenuti države čije ekonomije u značajnoj mjeri ovise o turizmu – poput Hrvatske i Crne Gore. Bosna i Hercegovina, također, razumijevajući strukturu i kretanje njenog stanovništva, ima interesa za navedenim. Naravno, ovo treba raditi veoma oprezno, uzimajući u obzir činjenicu da može doći do epidemioloških problema. Međutim, radikalni i inovativni potezi su nužda, jer ovakav sistem kretanja (karantin, testiranje, takse…) nije dugoročno održiv”, kaže Čavalić.

Ostaje pitanje da li se tako nešto može uspostaviti u regiji.

“Ne smijemo zaboraviti historiju Baltika, tačnije Baltički val. kada se dva miliona ljudi u te tri zemlje držalo za ruke i formiralo svojevrsni ljudski lanac (‘lanac slobode’, 1989. godine). U to vrijeme se na Zapadnom Balkanu pripremalo za sukobe, što i danas stvara nepovjerenje među državama regije. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovo treba biti strateški državni projekat, sličan inicijativama koje se odnose na neometan protok roba. Tako da lobiranja mogu krenuti čim prije”, smatra direktor udruženja Multi.

Čavalić navodi da “putni baloni” ne bi trebali imati negativnih posljedica po lokalne ekonomije, izuzev u ekstremnim slučajevi, kada su epidemiološki indikatori u posmatranim zemljama značajno različiti.

Ako postoji statistički značajna razlika u broju zaraženih među zemljama koje uspostave “putne balone”, onda postoji opasnost da se ugroze ostale zemlje i posljedično naprave štetne posljedice po ekonomiju, pojašnjava ekonomski analitičar.

Razbijanje zabluda

“Tako Srbija trenutno ima nešto negativnije epidemiološke indikatore, što znači da u prvom krugu može biti izostavljena od ‘putnih balona’. To svakako neće posebno oštetiti ovu državu, jer je lider po učešću domaćeg turizma (i ulazak se može riješiti čim se steknu epidemiološki uslovi).”

Na kraju, dodaje, potrebno je razbiti nacionalističke zablude o tome da treba zatvarati ekonomiju, pa tako i turizam. Historija ekonomskog progresa i blagostanje pokazuje da otvaranje granica, veći prostor za protok roba, ljudi i kapitala (poput EU-a) nesumnjivo vodi ka unapređenju ekonomskih performansi (produktivnost, konkurentnost, razvoj tehnologija….) u svim državama koje učestvuju u navedenom, smatra direktor udruženja Multi.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Kako za bilo kakvo razmišljanje o otvaranju granica moraju postojati određeni zdravstveni uvjeti, ključno je razmotriti da li je opće sigurno da dođe do kretanja građana između zemalja regije.

Prema mišljenju infektologa profesorice Sajme Krkić-Dautović, već sada se u našoj regiji može omogućiti prekogranično kretanje ljudi, pod uvjetom da im se urade određene pretrage da se utvrdi da li imaju virus SARS-CoV-2 (PCR ) ili su stekli antitijela (serološka testiranja IgM/ IgG-antitijela, kao pasivno prokužavanje  virusom). Na taj način ne bi trebalo uvoditi karantinske mjere za sve putnike, već samo za nosioce virusa, ovisno o fazi infekcije, što se iz navedenih nalaza da zaključiti.

Prema njenim riječima, moguća posljedica ovog prekograničnog kretnja ljudi bi bila pojava takozvanih džepova infekcije, koji bi se mogli javiti u slučajevima kad je kod putnika PCR lažno negativan (od jedan do pet posto) i kad je pacijent još zarazan (pojedinačni slučajevi neadekvatnog imunološkog odgovora), a počela su se formirati IgG-Antitijela.

Kako kaže, o SARS-CoV-2 ne znamo još mnogo toga: kao, naprimjer, koliko je najduže nosilaštvo virusa i u kojim slučajevima se zadržava u organizmu te u kojim organima.

“U svakom slučaju, mjera predostrožnosti protiv širenje infekcije trebat će se još podugo pridržavati: ne smijemo dozvoliti ponovo jačanje virusa velikim brojem pasaža (kroz naglo povećanje broja novo-inficiranih), nego pomoći da on, kroz sve manji i manji broj zaraženih, polako iščezne s dolaskom toplijih dana”, kaže nekadašnja šefica Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO