Hrvatska ove godine očekuje pad BDP-a za 9,4 posto

Hrvatska vlada za ovu godinu projicira pad bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za 9,4 posto, a za 2021. očekuje oporavak po stopi 6,1 posto.

Vlada na sjednici u četvrtak treba donijeti Nacionalni program reformi za 2020. i Program konvergencije za 2020. i 2021., prenosi Hina.

Unutar Programa konvergencije projicira se pad BDP-a za 9,4 posto, dok bi sljedeće godine trebao uslijediti oporavak po stopi 6,1 posto.

Premijer Andrej Plenković rekao je da se u dijelu mjera ekonomske politike Nacionalni program reformi oslanja na postojeća tri cilja, za koja se Vlada opredijelila od početka mandata.

Osnovna pretpostavka: kratkoročni udar

To su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij jest da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi.

Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak za 6,8 posto BDP-a, ili 24,8 milijardi kuna (3,2 milijarde eura) ove godine, a u 2021. projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u ove godine porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom korona virusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što je pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020.

Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Odgode, otpisi, krediti, moratoriji…

Vlada računa da će uvođenje potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih za 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti ove godine iznositi 9,5 posto, a devet posto 2021.

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, izravnoj proračunskoj potpori, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna (1,9 milijardi eura), a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv bolesti COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna (1,98 milijardi eura) za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna (2,2 milijarde eura) moratorija na kredite.

Jednoglasno usvojen zakon

Hrvatski sabor donio je u četvrtak zakone kojima se obustavljaju ovrhe na plaćama i mirovinama te povećava prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna.

Racio zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom korona virusa jest zaustaviti ovršne postupke u vrijeme posebnih okolnosti, objasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, podsjetivši kako se zbog istih razloga ne vode ovrhe na sudovima ni pred javnim bilježnicima, a nema ih ni putem Financijske agencije (Fina).

“Jedine nepokrivene ostale su ovrhe na stalnim primanjima, plaći i mirovinama, a ovim zakonom kažemo da zastaju i na tim postupcima”, istaknuo je Bošnjaković.

Zakonom, koji je Sabor usvojio jednoglasno, sa 123 glasa “za”, a na snagu stupa prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, uređeno je da za vrijeme trajanja epidemije ne teku zatezne kamate u ovršnim i stečajnim postupcima, prenijela je Hina.

Izvor: Agencije