Počeo cjenovni rat Saudijske Arabije i Rusije

Cijene nafte na svjetskim tržištima potonule su više od 30 posto, najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cjenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cijene i poručivši da će povećati proizvodnju

Na samom početku trgovanja u ponedjeljak cijena barela na londonskom tržištu potonula je za više od 14 dolara ili 31,5 posto, na 31,02 dolara.

Na američkom je tržištu, cijena barela skliznula 32 posto, na 28 dolara, prenosi Hina.

Tako oštar dnevni pad cijena ‘crnog zlata’ nije zabilježen još od januara 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od februara 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, duže su se vrijeme pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.

Posljednjih su sedmica, pak, pod dodatnim pritiskom zbog strahovanja da će širenje korona virusa izazvati usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za naftom.

Novi dogovor

Dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača ističe krajem marta, pa je u petak OPEC predložio da dodatno smanji proizvodnja za 1,5 miliona barela dnevno do kraja ove godine, pri čemu bi zemlje izvan OPEC-a smanjile proizvodnju za dodatnih 500.000 barela dnevno.

To bi značilo da bi OPEC i nezavisni proizvođači od aprila ukupno smanjili proizvodnju za 3,6 miliona barela dnevno, ili 3,6 posto globalne ponude.

No, Rusija nije pristala na dodatno smanjenje nego je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno.

Kako OPEC nije pristao na to, ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u petak: “Od 1. aprila počinjemo s radom ne obazirući se na kvote ili smanjenja koja su bila na snazi ranije. Ali to ne znači da svaka država neće pratiti i analizirati kretanje na tržištu”.

“Pokušaj dogovora između OPEC-a i saveznika rezultirao je epskim promašajem. Rusija se odlučila za pristup ‘spaljene zemlje’: svaka zemlja za sebe”, kazao je John Kilduff, partner u kompaniji Again Capital.

Zbog toga je u ponedjeljak Saudijska Arabija započela rat smanjivši svoje prodajne cijene nafte, s isporukom u aprilu, za sve kupce za šest do osam dolara.

Pritom su dva izvora kazali Reutersu da Saudijska Arabija planira od početka aprila, kada istekne dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača o ograničavanju proizvodnje, povećati svoju proizvodnju iznad 10 miliona barela dnevno, sa sadašnjih 9,7 miliona, prenosi Hina.

Cjenovni rat

“Saudijska Arabija i Rusija ušle su u naftni cjenovni rat koji će vjerovatno biti ograničen i taktički”, pišu analitičari kompanije Eurasia u osvrtu na situaciju na tržištima.

Posljednji put Saudijska Arabija, Rusija i ostali najveći svjetski proizvođači vodili su bitku za tržišni udjel sličan ovomu između 2014. i 2016. godine, kada su nastojali istisnuti proizvodnju SAD-a, danas najvećeg svjetskog proizvođača nafte, jer je tamošnja proizvodnja nafte iz škriljca udvostručila proizvodnju SAD-a u prethodnom desetljeću.

“Ova, sadašnja kriza mogla bi potrajati nekoliko sedmica ili mjeseci dok cijene nafte ne budu dovoljno niske, a tada bi moglo doći do nekog kompromisa i novog dogovora između OPEC-a i nezavisnih proizvođača”, smatraju analitičari Eurasie.

Posljednjih su sedmica cijene nafte ionako bile pod snažnim pritiskom zbog širenja korona virusa u svijetu, što će izazvati usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za naftom.

Zbog toga su od početka godine do kraja prošle sedmice cijene nafte pale za otprilike 30 posto. Nakon današnjeg pada, produbile su svoje minuse u odnosu na početak godine na otprilike 50 posto.

Izvor: Agencije