EU pred teškom trgovinskom borbom s SAD-om

Njemački proizvođači slatkog keksa uništeni su carinom koju su SAD uvele (EPA)

Evropski zvaničnici i firme pomno odbrojavaju dane pred američke izbore kako bi vidjeli u kojem smjeru ide američka trgovinska politika.

Pošto su vinari, proizvođači keksa i maslinari završili kao “kolateralna šteta”, EU čeka da vidi da li će naredne četiri godine biti više carinskih ratova pod republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom ili pomaka ka manje ratobornim pregovorima pod njegovim demokratskim izazivačem Joeom Bidenom.

Nije tajna da su evropski zvaničnici više za Bidena zbog njegove namjere da poboljša transatlantske odnose. Ali bez obzira na to ko pobijedio, fundamentalni sporovi koji su izbili ili su se u nekim slučajevima samo pogoršali pod Trumpom, možda neće biti ni brzo ni lako rješivi, prenosi Beta, pozivajući se na AP.

Konkretno, evropski napor da uvede digitalni porez američkim tehnološkim džinovima, Googleu i Amazonu, mogao bi značiti trenja bez obzira ko bio u Bijeloj kući. Isto je i sa sporom oko evropske državne podrške proizvođaču aviona Airbusu i američke podrške njenom Boeingu, koji datira od mnogo prije Trumpa. Ne treba zaboraviti ni dugogodišnju evropsku zabranu američke piletine tretirane hlorom.

Problemi na obje strane

Chad P. Bown, viši saradnik na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson, kaže da i u prijateljskijim vremenima “ima problema na obje strane, uvijek ih je bilo i bit će ih. Takva je priroda trgovine, a stvari se moraju rješavati”.

Sve to je opterećeno i posljedicama za 16 miliona radnika na obje strane, čija radna mjesta zavise od prekookeanske trgovine, najveće takve u svijetu. Carinski rat je posljednje četiri godine pogodio kompanije i ljude koji proizvode i prodaju čitav niz roba.

Među njima su i njemački proizvođači slatkog keksa, uništeni carinom koju su SAD uvele nakon što je Svetska trgovinska organizacija presudila da su evropske vlade prekršile pravila o subvencijama u slučaju Airbusa. Njemačka konditorska asocijacija BDSI kaže da su pogođeni proizvođači izgubili 30 posto izvoza samo u prvoj polovini ove godine.

“Male i srednje, uglavnom porodične firme su preko noći i ne svojom krivicom izgubile značajno tržište koje su izgradile i uz veliki napor decenijama održavale”, rekao je Andreas Nickenig, predsjedavajući sektora BDSI za fine pekarske proizvode.

Carine

Carine su također pogodile francusko, njemačko, špansko i britansko vino, kao i džem od malina i brusnice iz Francuske i Njemačke.

Stvari bi mogle eskalirati ako EU nametne carine na američke proizvode u znak odmazde zbog poreskih olakšica koje je ranije Washington davao Boeingu. Trump je oštro govorio o suficitu EU-a u trgovini s SAD-om, rekavši da je EU “gora od Kine” i da se “prema nama ponaša veoma loše” s “nevjerovatnim barijerama”.

Neki posmatrači izrazili su nadu da bi Biden mogao da odustane od toga i spusti carine kojima je Trump udario na evropski čelik i aluminijum, razbjesnevši Evropljane i druge saveznike, i nazivajući metal iz EU-a “prijetnjom državnoj sigurnosti SAD-a”. Taj njegov postupak ne samo što šteti evropskim proizvođačima, nego i poskupljuje čelik američkim kompanijama. Evropa je uzvratila povećanjem carina na motocikle američke proizvodnje, burbon, puter od kikirikija i farmerke.

Claudia Schmucker, stručnjakinja za trgovinu u Njemačkom vijeću za vanjske odnose, rekla je da bi “glavni znak američke spremnosti za saradnju s EU-om” bilo ako bi Biden ubrzo po stupanju na dužnost predsjedika SAD-a objavio da namjerava da ukine carinu na čelik i aluminijum iz EU-a, slično kao kada je Trump jednom od svojih prvih zvaničnih odluka izuzeo Kinu iz američkog odbacivanja trgovinskog sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu sa azijskim zemljama. Ima nade da će pristup Budena biti zasnovan na pravilima Svjetske trgovinske organizacije, međunarodnog foruma za rješavanje trgovinskih sporova. 

‘Vještački trgovinski rat’

Ali, analitičari upozoravaju da bi oni koji imaju tako velike nade, mogli biti razočarani: Biden će se “usredsrediti na američke državne interese i ekonomski oporavak SAD-a i neće učiniti nešto što bi tome štetilo”, rekla je Schmucker.

Bidenov savjetnik za vanjsku politiku, Anthony Blinken, rekao je da će Biden okončati “vještački trgovinski rat” s Evropom, jer smatra da je to bilo “samoranjavanje” koje je koštalo SAD radnih mjesta, ali je rekao i da on ne bi oklijevao da uvede carine ako bi strani konkurenti varali uprkos sporazumima o trgovini.

Jedna stvar nije vjerovatna: sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini SAD-EU koji bi uklonio carine i smanjio druge barijere, poput različitih pravila o sigurnosti proizvoda. Obamina administracija je razgovore o tome započela 2013-2016, ali “Transatlantsko trgovinsko i investiciono partnerstvo” (TTIP) je bilo dočekano uličnim protestima u gradovima Evrope, a Trump je od toga odustao iz svojih razloga.

Digitalni porez EU-a, usvojen 2019. godine, koji je zasad obustavila Francuska, predstavlja složeni izazov ko god da je predsjednik i pokazuje da nisu samo SAD sposobne za jednostrane poteze. Zahtjev za takav evropski porez predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je nagovijestio da će od tog poreza odustati samo ako se SAD i druge zemlje dogovore o zajedničkom pristupu u pregovorima vođenim preko Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz Pariza.

Peter Chase, viši saradnik Njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Američkih Država u Briselu, rekao je da “digitalna pitanja” pokazuju da “Evropljani ipak idu u smjeru koji bi sigurno pogoršao stvari, čak i s novom administracijom” u Bijeloj kući.

S obzirom na ogromne uzajamne investicije dvaju strana, trgovinske veze se mogu uporediti s višedecenijskim brakom s djecom: “EU i SAD su kao bračni par koji je mnogo uložio u dobre međusobne odnose”, rekao je Chase.

“U tom smislu im je suđeno da ostanu zajedno. Da, brak se može sačuvati, ali pitanje je da li može biti onoliko dobar koliko je nekad bio?”, rekao je on.

Izvor: Agencije