Mediji: Svjetska banka priprema projekt lakše trgovine na Balkanu

Viši ekonomist Svjetske banke (WB) Lazar Šestović kaže kako WB priprema regionalni projekt kojim bi se trebala olakšati trgovina na teritoriju Balkana jer, kako je rekao, nema logike da se samo tamo na granici mogu vidjeti kilometarske kolone kamiona.

Projekt bi trebao biti odobren na ljeto, a dosad su preliminarno za njegovu primjenu zainteresirane Srbija, Makedonija i Albanija, navodi Politika, kako prenosi Tanjug.

“Nema logike da samo kod nas na granici možete videti kilometarske kolone kamiona. Zbog toga Svetska banka priprema regionalni projekat kojim bi trebalo da se olakša trgovina na teritoriji Balkana”, rekao je Lazar Šestović.

Beogradski dnevnik navodi da kamioni s robom koji svakodnevno čekaju na granici koštaju regiju 800 milijuna eura.

Srbija najviše trguje s Bosnom i Hercegovinom

Navodi i da, od svih zemalja iz susjedstva, Srbija najviše trguje s Bosnom i Hercegovinom, s kojom, prema podacima Privredne komore Srbije, ostvaruje 44 posto od ukupne robne razmjene sa svim zemljama CEFTA-e, dok najmanje trguje s Albanijom.

Prema podacima PKS-a, Srbija je tijekom prošle godine uvećala vanjskotrgovinsku razmjenu sa svim zemljama regije, a najveći rast razmjene, za 41 posto, ostvaren je u trgovini s Bugarskom, prenosi beogradski list.

U redovitoj analizi Svjetske banke (WB) predstavljenoj u srijedu u Sarajevu navodi se da je gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bio manji nego godinu ranije, što je izravni rezultat političke nestabilnosti u nekim zemljama, nepovoljnih klimatskih utjecaja, ali i smanjenog priljeva investicija u tu regiju.

Prosječni gospodarski rast u prošloj godini za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo bio je 2,4 posto, dok je u 2016. bio na razini 3,1 posto.

Analitičari WB-a predviđaju kako se u ovoj godini može očekivati određeni rast, i to do razine 3,2 posto, dok bi, ako se oporavak nastavi, u 2019. on mogao biti 3,5 posto.

Regionalna direktorica WB-a za Zapadni Balkan Linda Van Gelder upozorila je, ipak, kako očekivani rast ovisi prije svega o tome kakva će se gospodarska i financijska politika voditi.

Zapadni Balkan podbacio u 2017.

Ranije prognoze WB-a temeljile su se na procjeni kako će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u protekloj godini na zapadnom Balkanu biti 2,6 posto, a na rezultate niže od očekivanih, kako stoji u analizi, utjecali su i vanjski čimbenici, poput hladne zime, što je iziskivalo veći uvoz električne energije, ali i manji rast od projiciranog, posebice u Srbiji, čije je gospodarstvo, iako najveće u regiji, raslo po stopi od samo 1,9 posto.

Taj pad srbijanskog gospodarskog rasta pripisuje se prošlogodišnjim sušama i oštroj zimi, što je dovelo do podbačaja u poljoprivrednoj proizvodnji i potrebe za povećanim uvozom električne energije.

Makedonija je imala nultu stopu gospodarskog rasta, što je izravni rezultat političke nestabilnosti, a to je, pak, “otjeralo” strane investitore, no projekcija je kako će se to promijeniti nakon uspostave stabilne vlade, pa bi i ta zemlja u 2018. godini mogla dosegnuti rast BDP-a od 3,2 posto.

Taj rast u Bosni i Hercegovini u 2017. godini bio je na razini tri posto, u Crnoj Gori 4,3 posto, a na Kosovu je bio najveći i iznosio je 4,4 posto.

Nezaposlenost je u 2017. smanjena za 5,6 posto u odnosu na 2016., što je izravno značilo otvaranje novih 190.000 radnih mjesta samo u prvih devet mjeseci 2017. godine.

Izvor: Agencije