Usvojen ‘Lex Agrokor’, a blokirani računi Agrokora, Konzuma, Leda i Jamnice
Vlada Hrvatske usvojila je Zakon o sistemski važnim kompanijama, tzv. Lex Agrokor. Zakon bi bio aktiviran u slučaju da se Uprava i povjerioci ne mogu dogovoriti i predviđa vanrednu upravu.
„Smatramo da se ovim zakonom uređuje postupak izvanredne uprave. Dovodimo se u poziciju da kao Vlada predlažemo povjerenika kojeg potvrđuje Trgovački sud u Zagrebu. Na taj način se postupak izvanredne uprave pokreće ili na sam zahtjev dužnika, kompanije o kojoj je riječ, a uz saglasnost dužnika. Da budem sasvim jasan, ne radi se ni o kakvoj nacionalizaciji, izvlaštenju ili državnom intervencionizmu koji bi ugrozio bilo čije vlasništvo“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Istovremeno, sa sastanka banaka sa Agrokorom potvrđeno je kako je postignut dogovor za stabilizaciju poslovanja koncerna, tzv. standstill aranžman. Tokom dana blokirani su računi Agrokoru, Konzumu, Ledu, Jamnici, PIK Vrbovcu, Tisku, Belju, te drugim kompanijama u sastavu koncerna.
Prisilna naplata
Blokiranje računa mogla bi biti potvrda medijskih spekulacija da su neki od Agrokorovih dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja, javlja Hina.
Prethodno je vlasnik Orbica Branko Roglić hrvatskim medijima potvrdio da je njegova tvrtka krenula u taj proces zbog duga od blizu 10 milijuna kuna (1,34 milijuna eura), zbog kojeg su već u prosincu prošle godine prestali isporučivati robu koncernu.
Nakon toga se u medijima počelo spekulirati da je isto učinilo još desetak dobavljača, no nitko od njih službeno to nije potvrdio.
Prijepodne je u sjedištu Erste banke počeo sastanak najvećih dobavljača i domaćih kreditora Agrokora, odnosno četiri najveće hrvatske banke. Na sastanak su pozvani i predstavnici ruskih Sberbanka i VTB-a, no nije poznato da li na njemu i sudjeluju.
Sastanak se održava uoči sjednice Vlade na kojoj bi trebao biti usvojen prijedlog zakona o sistemskim tvrtkama.
Neslužbeno, dogovoren je tzv. standstill aranžman između kreditora i Agrokora, a svrha sastanka jest da se o njemu informiraju dobavljači kako ne bi pokrenuli postupke prisilne naplate.
No, također neslužbeno, ruski kreditori uvjetuju zaključivanje aranžmana nedonošenjem zakona o sistemski važnim kompanijama, tzv. lex Agrokor.
Petrov prijavio Todorića i Agrokor
Situacija na hrvatskom gospodarskom tržištu, odnosno u Agrokoru tema je o kojoj, mimo dnevnog reda, u Hrvatskom saboru žele govoriti tri kluba: Socijaldemokratske partije, Živog zida i Mosta.
U njihovo ime zatražili su to Gordan Maras, Ivan Vilibor Sinčić i Miro Bulj.
Prethodno su hrvatski mediji prenijeli da je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov podnio kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem.
Prijavu je podnio zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja, a tportal doznaje kako je to učinio kao fizička osoba, a ne kao predsjednik Sabora.
Ruska banka VTB upozorila je da je Agrokor “falsificirao financijska izvješća”.
Kasnije je ublažila izjavu poručivši kako je bilo samo “nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga”, što je dovelo do problema u Agrokoru.
No, kazna za “friziranje” financijskog izvještaja može iznositi i do 10 godina zatvora, navodi tportal.
Zakon u hitnom postupku
Vlada Hrvatske trebala bi u petak, po hitnom postupku, u saborsku proceduru poslati zakon koji se odnosi na Agrokor, odnosno prijedlog zakona o sistemski važnim tvrtkama.
Potvrdio je to i hrvatski premijer Andrej Plenković, ali je suzdržano komentirao kaznenu prijavu koju je protiv Todorića i Agrokora podnio koalicijski partner Božo Petrov.
“Predstavili smo osnovne konture Zakona o postupku izvanredne uprave u kompanijama od sistemskog značaja. Kad se kompanije nađu u teškoćama, treba imati adekvatan zakonski i institucionalni okvir. Nije riječ o zakonu koji spašava bilo koga, pa ni Ivicu Todorića, nego o zakonu čiji je temeljni cilj zaštita hrvatskoga gospodarskog i financijskog sustava. Usvojit ćemo ga na Vladi i predstaviti Saboru, koji će ga raspraviti i usvojiti”, rekao je Plenković.
Prema njegovim riječima, “riječ je o sustavnom rješenju, za koje su i druge države stvarale poseban režim”.
Za prijavu koju je podnio Petrov kratko je rekao: “Nisam imao nikakvih informacija o tom potezu. Vjerujem da je imao svojih razloga kao građanin, ne kao predsjednik Sabora.”
Izvor: Al Jazeera i agencije