Dobre privredne prognoze za Zapadni Balkan

Sve države Zapadnog Balkana nastavljaju bilježiti privredni rast, uz povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva, a on će do kraja 2016. godine iznositi između dva i 3,6 posto, procjena je Svjetske banke, sadržana u redovnom šestomjesečnom izvještaju, predstavljenom u utorak u Briselu.

Izvještaj se odnosi na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, a prosječni rast bruto domaćeg proizvoda u njima do kraja godine projiciran je na 2,7 posto.

Najveći rast BDP-a do kraja godine od 3,6 posto očekuje se na Kosovu, a najmanji u Makedoniji, dva posto.

Dobre prognoze i za 2018.

Uz tu zemlju, Srbija je jedina država regije za koju je u 2017. godini projiciran rast BDP-a ispod tri posto, iako je ocjena WB-a kako ona ima bitan utjecaj na cijelu regiju kao njenu najveću pojedinačnu privredu.

“Srbija, najveća privreda u regiji, predvodi ubrzanje rasta”, kazala je Barbara Cunha, ekonomistica WB-a i jedan od autora periodičnog izvještaja.

Ta je ocjena utemeljena je na podatku kako je ta zemlja ostvarila veliki pomak, jer je u 2015. godini bilježila rast BDP-a od tek 0,7 posto.

Projekcije su optimistične i za 2018. godinu.

Očekuje se kako će tada svih šest država regije nastaviti bilježiti rast BDP-a, koji će u prosjeku biti 3,6 posto, s minimalnim razlikama među tim zemljama.

Rješavanje problema siromaštva

Regionalna direktorica WB-a za jugoistočnu Evropu Ellen Goldstein istaknula je kako jačanje privrede ima pozitivan utjecaj na rješavanje gorućih problema kakvi su nezaposlenost i stopa siromaštva.

“Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka i kreće se u prosjeku blizu 25 posto, ove godine stope nezaposlenosti su smanjene u pet od šest država regije”, kazala je Goldstein.

Iako je riječ o stopi koja je još uvijek vrlo visoka, značajno je što je trend preokrenut i sada se kreće u pozitivnom smjeru, ocijenila je Goldstein.

Procjena WB-a je kako su privredni rast podstaknule veće privatne  investicije.

Smanjenje duga i deficita

To je doprinijelo i smanjenju fiskalnog deficita i javnog duga.

Prosječni fiskalni deficit tako je smanjen sa 3,6 posto u 2015. na 3,3 posto u ovoj godini.

Iz WB-a upozoravaju kako je u svim državama nužno nastaviti s provođenjem započetih reformi ukoliko se žele održati pozitivni trendovi i očuvati makroekonomska stabilnost.

Uz to će biti potrebno nastaviti podsticati jačanje privatnog sektora, efikasnost javnog sektora te graditi otpornost na vanjske finansijske udare.

Izvor: Agencije