BiH: Električna energija i dalje monopolizirana

Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini već godinu i po je otvoreno. No, liberalizacija nije donijela mnogo promjena – većina kupaca struju i dalje uzima od tri javne elektroprivrede, posebno domaćinstva.

Privrednici u ovom trenutku procjenjuju kako otvoreno tržište električne energije nije povoljno za privredu.

Mostarski Aluminij je najveći potrošač struje u Bosni i Hercegovini – treba mu šestina ukupno proizvedene električne energije u državi. Ova firma je česta bila u potrazi za jeftinijom strujom od domaće i pronalazila je. No, to ne bi donijelo i rješenje, sjeća se stanja od prije dvije godine bivši član Uprave i ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.

“Tada je, recimo, bila cijena otprilike 35 eura po megawat-satu u Njemačkoj, a da je dovezete ovdje, treba vam osam eura po megawatu”, navodi on.

Univerzalna usluga

Tako da je uvozna električna energija, zbog prijenosa i troškova mreže, opet bila skuplja. Do promjena teško dolazi i nakon potpunog otvaranja tržišta, jer mrežarine čine ponekad i do 50 posto cijene.

Kod kućanstava je status quo. Za razliku od kompanija, njima tri domaće elektroprivrede osiguravaju struju jeftiniju od tržišne. To je samo naizgled dobro, tvrdi ekonomist Domljan.

“U normalnoj tržišnoj ekonomiji je normalno da privreda ima niže cijene, a građani više, da bi privreda bila konkurentnija. Teško je naći zemlju koja ima veću cijenu električne energije za privredu u odnosu na građane.”

Niže cijene kućanstvima opstaju zahvaljujući takozvanoj univerzalnoj usluzi, koju dobijaju svi potrošači koji nisu odabrali komercijalne dobavljače.

“Tu obavezu su elektroprivrede dobile temeljem odluke Vlade. Tako, po mom skromnom mišljenju, dok god ta cijena bude niža od tržišne, nisam sigurna da ćemo imati zainteresiranih kupaca koji će odabrati nekog od tržišnih opskrbljivača po nekim višim cijenama”, kaže Sanela Pokrajčić, predsjednica Regulatorne komisije za energiju u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Evropska obaveza

Tržište je tako praktički otvoreno gotovo isključivo za privredu. Struju trenutno nude 23 opskrbljivača, među njima su četiri javna, tri elektroprivrede i komunalno poduzeće u Brčko distriktu. Od 19 komercijalnih, samo su četiri aktivna, a jedno od ta četiri odabralo je ukupno 15 kupaca.

Kupci uz struju moraju platiti prijenos i distribuciju. Visokonaponski prijenos je nezavisan, dok je distribucija i dalje u okviru tri elektroprivrede, iako bi trebala biti izdvojena i nezavisna.

“To još uvijek nije urađeno, ali je proces izdvajanja u toku. To je jedan od preduvjeta kako bi imali uistinu funkcionalno tržište”, dodaje Pokrajčić.

Iako je vlast otvorila tržište električne energije, ni sama se ne ponaša u skladu s tim, iz Mostara javlja novinar Al Jazeere Ivan Pavković.

“Liberalizacija tržišta električne energije je i europska obveza. No, da ona nije provedena do kraja ni zakonski, najbolje govori primjer javnih nabavki, gdje je struja isključena. Tako je javne institucije nisu dužne nabavljati putem natječaja, kao svu ostalu robu”, dodaje.

Tržišni mehanizmi

No, tamo gdje se liberalizacija ipak osjetila je održavanje sistema. Balansne struje se lakše nabavljaju, čime je povećana sigurnost.

“Pri tome koristimo tržišne mehanizme – u slučaju kad dođe do ispada određenih proizvodnih objekata, mi nabavljamo te takozvane pomoćne usluge, kojima osiguravamo siguran sustav”, navodi Josip Dolić, direktor nezavisnog operatora sistema Bosne i Hercegovine.

Proces ide sporo, ali je obavezan. Bez obzira hoće li cijene struje na koncu povećati ili ne, liberalizaciju tržišta Bosne i Hercegovine mora se potpuno provesti i u praksi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO