Hiljade nezaposlenih, a nove generacije dolaze

U Bosni i Hercegovini ima više od pola miliona nezaposlenih. Deseci njih su visokoobrazovane osobe. Stručnjaci upozoravaju kako se i dalje obrazuju generacije mladih, a da se ne vodi računa koliko je i kakvog kadra potrebno i koliko će ga biti potrebno na tržištu rada.

O reformama se, pak, više priča nego što se provode, kažu čak i u nadležnim ministarstvima.

Prilikom otvaranja nove knjižare i jednog radnog mjesta – trgovca vlasnici su bili potpuno iznenađeni odjekom konkursa – prijavilo se više od 60 osoba, od kojih je većina visokoobrazovanih.

„Na razgovorima smo imali učitelje, nastavnike, diplomirane ekonomiste, pravnike, čak i diplomiranog inženjera strojarstva i psihologa. To je mislim jedan pokazatelj kuda ide ovo naše društvo“, govori Danijel Mikulić iz mostarske knjižare Osvit M.

U konkursu je bila naznačena srednja stručna sprema, a prijavili su se i oni sa završenim magisterijem. U Službi za zapošljavanje kažu kako nije rijetkost da ljudi, u potrazi za poslom, posegnu za manje zahtjevnim mjestima od onih za koja su školovani, pa i da potpuno mijenjaju zanimanje. I sami su pokrenuli programe dodatne obuke.

„Služba za zapošljavanje sa federalnim Zavodom na godišnjoj razini nekih dva puta objavi programe koji se tiču obuke i prekvalifikacije, koji su veoma popularni i za poslodavce i nezaposlene osobe, ali te mjere u svom financijskom obimu nisu dovoljne za sve potrebe koje trenutno postoje“, navodi Anita Perić iz Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Spor proces, tržište ne čeka

Iz ove službe preporučuju manje stihijskog upisivanja u obrazovne ustanove, više profesionalnog usmjerenja i praktične nastave. Toga su svjesni i studenti, da obrazovanje treba prilagođavati potrebama tržišta.

„Kako bi se stanje na tržištu rada poboljšalo, potrebne su korjenite promjene upravo u obrazovanju. One se stalno događaju, ali u ministarstvima nadležnim za obrazovanje kažu kako su više kozmetičke“, iz Mostara javlja novinar Al Jazeere Ivan Pavković.

Mijenjanje upisnih procedura prva je preporuka.

„Ukoliko na tržištu rada imamo nešto što više nije atraktivno, mi moramo ili stornirati ili ukidati te programe. Mi danas djecu kroz ex katedru zaista opterećujemo činjenicama. Međutim, ne dajemo im osnovne vještine poput praktičnog rada, kako da sutra apliciraju, kako da se prekvalificiraju“, kazala je ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović.

Proces je, međutim, spor, a tržište ne čeka. Uloženo vrijeme, trud i sredstva su preskupa investicija i pojedinaca i države ako poslije izostane korisnost u radu.

Izvor: Al Jazeera