Hrvatski javni dug veći od 38 milijardi eura
Krajem veljače 2016. godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,7 milijardi kuna (38,44 milijardi eura), što je na mjesečnoj razini smanjenje za 1,5 milijardi kuna (199 milijuna eura), no na godišnjoj razini, prema veljači lani, rast duga je nastavljen, i to za 4,2 milijarde kuna (557 milijuna eura), ili za 1,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
Tijekom prva dva mjeseca ove godine hrvatski javni dug gotovo stagnira, jer je u odnosu na kraj 2015. godine porastao za 1,6 milijuna kuna (212.000 eura).
Pritom je unutarnji dug povećan za 1,2 milijarde kuna (blizu 160 milijuna eura), te je krajem veljače iznosio 172,6 milijardi kuna (22,9 milijardi eura), dok je istodobno inozemni dug smanjen za gotovo 1,2 milijarde kuna (159,2 milijuna eura), na 117,1 milijardu kuna (15,5 milijardi eura).
“To upućuje na činjenicu da se početkom ove godine država primarno zaduživala na domaćem tržištu, i to uglavnom kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima. Takva je situacija bila i očekivana, jer je u režimu privremenog financiranja, koji je važio u prva tri mjeseca ove godine, bilo ograničeno stvaranje novih obveza, a istodobno su i potrebe financiranja bile nešto manje, zbog nižega proračunskog manjka”, navode iz Hrvatske gospodarske komore u osvrtu na podatke HNB-a.
Dug generira središnja država
Ipak, ističu kako se i u takvim okolnostima nastavlja situacija u kojoj javni dug generira središnja država, na koju “otpada” 98,3 posto ukupnog javnog duga, a čiji je dug u veljači na godišnjoj razni povećan za 1,7 posto.
Prema podacima HNB-a, dug središnje države krajem veljače je iznosio 284,7 milijardi kuna (37,7 milijardi eura), što je 4,7 milijardi kuna (623 milijuna eura) više nego krajem veljače prošle godine.
Pritom je unutarnji dug središnje države na godišnjoj razini porastao za 2,5 milijardi kuna (331 milijun eura), na 168,1 milijardu kuna (22,3 milijarde eura), dok je inozemni dug porastao za 2,2 milijarde kuna (291 milijun eura), na 116,6 milijardi kuna (15,4 milijarde eura).
Ukupni je dug lokalne države krajem drugog mjeseca ove godine iznosio 5,2 milijarde kuna (689,9 milijuna eura), što je gotovo 400 milijuna kuna (53 milijuna eura), ili 7,1 posto, manje nego krajem veljače prošle godine.
Neznatan udio u ukupnom dugu imaju fondovi socijalne sigurnosti, krajem veljače njihov je dug iznosio 1,6 milijuna kuna (212.000 eura), što je gotovo upola manje nego krajem veljače prošle godine.
Trenutačno se, navode analitičari HGK-a, na središnju državu odnosi 98,3 posto ukupnog javnog duga, na lokalnu državu nešto više od 1,7 posto, dok je udio duga fondova socijalne sigurnosti gotovo zanemariv.
Više sredstava iz EU fondova
Iz Komore pritom ističu kako će realno kretanje javnog duga u ovoj godini biti vidljivo nakon što završi razdoblje privremenog financiranja i nakon što država izda obveznice na domaćem i inozemnom tržištu.
Uz to, dodaju, u idućem će se razdoblju vidjeti i učinci aktivacije državne imovine i prodaje dionica u vlasništvu države kojima se namjerava dodatno utjecati na stabiliziranje razine javnoga duga.
Istovremeno, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije izvijestilo je da je u prvih pet mjeseci ove godine Hrvatska povukla ukupno 506 milijuna eura iz fondova EU-a, ocijenivši da je to naznaka da će iskorištenost fondova značajno porasti u odnosu na prethodne godine.
“Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je u prvih pet mjeseci 2016. godine povukla ukupno 506 milijuna eura iz fondova EU-a. U odnosu na prethodne godine, kada je Hrvatska povukla svega 558 milijuna eura u cijeloj 2015.. godini i 548 milijuna eura u 2014. godini, ovo je veliki uspjeh Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a i ostalih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova”, piše u priopćenju Ministarstva financija.
Izvor: Al Jazeera i agencije