GRAFIČKI PRIKAZ: Poreske oaze obavijene velom tajne
Mnogi su doživeli neugodno iznenađenje objavom tzv. Panamskih dokumenata. Neki jer su nakon toga dospeli pod lupu istražnih organa, a drugi zbog šokantnih otkrića o obimu finansijskih prevara širom sveta. Toga nisu bili pošteđeni ni pojedinci i kompanije iz regiona. Jakov Avram otkriva šta su tzv. poreske oaze, zbog čega su privlačne bogatašima, a pogubne za društveni napredak i ekonomski rast.
Način funkcionisanja poreskih oaza komplikovan je i obavijen velom tajnosti.
Riječ je o državama koje imaju set pravila atraktivnih bogatim pojedincima i kompanijama. Međutim, dva pravila su najvažnija. Stopa poreza na prihode ili dobit je niska ili ravna nuli. Bogatima se garantuje povjerljivost finansijskih podataka, koju ne bi imali u domovini.
Ali, koncept poreskih oaza, iako na prvi pogled izgleda tako, ne bi se odmah mogao nazvati pogrešnim. U osnovi naš finansijski život je privatan, a to podržava većina zakona koji regulišu ovu oblast. Problem nastaje jer struktura poreskih oaza pojedincima često omogućava zloupotrebe. A onda oni ne plaćaju svoj dio duga društvu. Implikacije su dalekosežne.
Utaja poreza
Prema podacima jedne američke nevladine organizacije, tamošnje kompanije u poreskim oazama godišnje sakriju 90 milijardi dolara od poreznika.
Američke firme drže 2.100 milijardi dolara profita na off shore računima, uglavnom u poreskim oazama.
Iz organizacije navode primjer General Electrica, koji je od 2008. do 2012. godine zaradio 27,5 milijardi dolara, ali u Sjedinjenim Američkim Državama prijavio profit od 3,1 milijardu dolara.
A tu je i Apple, koji je od 2009. do 2012. zaradio 74 milijarde dolara, ali nije platio gotovo ništa ni u jednoj državi u kojoj posluje.
Kriminalne aktivnosti
Putem poreskih oaza se također prikriva kriminal. Ukoliko ste diler droge, prevarant ili, recimo, korumpirani političar, vjerovatno ćete za destinaciju u kojoj ćete oprati novac odabrati poresku oazu.
Posljednjih godina bilo je mnogo pokušaja da se stane ukraj zloupotrebama.
Potpisano je više od tri stotine dogovora o transparentnosti u toj oblasti.
Inicijativi su se pridružile i države poznate po strogo čuvanim bankarskim tajnama, poput Švicarske ili Luksemburga.
Istovremeno, države poput Paname ili Britanskih Djevičanskih Otoka kritikovane su da ne učestvuju u ovoj globalnoj akciji.
O sprečavanju utaje poreza bit će govora i na svjetskom samitu narednog mjeseca, kojim će predsjedavati britanski premijer David Cameron. Trebao bi objaviti nova, još striktnija finansijska pravila. Pomalo ironično, budući da se u Panamskim dokumentima spominje i njegova porodična firma.
Izvor: Al Jazeera