Hrvatska vlada prihvatila prijedlog budžeta

Hrvatska vlada je u četvrtak predstavila prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna (blizu 15,1 milijarda eura), a rashodi od 122,4 milijarde (blizu 16,1 milijarda eura), te deficit od 7,5 milijardi kuna (991,5 milijuna eura) ili 2,2 posto BDP-a.

Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna (blizu 1,2 milijarda eura) ili 2,7 posto BDP-a, što je najniža razina od 2008.

“Imali smo dva vrlo uspješna tjedna, ali idemo dalje raditi”, kazao je hrvatski premijer Tihomir Orešković na početku sjednice Vlade.

“Ovo je samo početak, to nam je svima jasno. Što se sve više upoznajemo s našim resorima, mislim da ćemo naći dodatne mogućnosti za povećanje efikasnosti i druge reforme kroz ove četiri godine”, izjavio je Orešković, ocijenivši da je prijedlog proračuna za 2016. kvalitetan.

Procjene rasta dva posto

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je pred ministrima akt koji sadržava 18.245 proračunskih pozicija, podijeljenih u 53 razdjela, 203 glave i dr.

“Radi se o velikom dokumentu, najvažnijem koji se u tijeku godine donosi. Donosimo ga ni dva mjeseca od stupanja ove Vlade na snagu”, izjavio je Marić predstavljajući prijedlog proračuna, kako prenosi Hina.

Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine BDP porasti za dva posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto.

“Najznačajniji doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna”, kazao je ministar financija, koji u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti za više od jedan posto, a pad nezaposlenosti.

U prijedlogu proračuna ove se godine planiraju porezni prihodi od 68,9 milijardi kuna (9,1 milijarda eura), što je 1,2 posto više u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Prihodi od pomoći EU-a iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna (1,28 milijardi eura).

Ukupni rashodi od 122,4 milijarde kuna (blizu 16,1 milijarda eura) viši su za 3,8 milijardi kuna (502 milijuna eura) u odnosu na izvršenje u 2015. godini.

Na rashodnoj strani Vlada se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju projekata EU-a, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada, kazao je Marić.

Uštedama nisu obuhvaćene plaće i penzije

Istaknuo je da je, kada je riječ o uštedama 2,5 milijardi kuna (330 milijuna eura), a u pitanju su strukturne uštede, odnosno racionalnija uporaba novca, obuhvaćeno sve osim plaća i mirovina.

Kod plaća nisu predviđena sredstva za njihovo povećanje od šest posto koliko traže sindikati, već samo za godišnji rast od 0,5 posto po godini staža.

Marić je istaknuo da bi ovogodišnji deficit proračuna od 7,48 milijardi kuna (blizu 991,5 milijuna eura) iznosio 2,2 posto BDP-a, najniže od 2008. godine. Ujedno, prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.

Istaknuo je i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućim godinama smanjenje.

Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago pasti na 86,8 posto BDP-a.

Na kraju projekcijskog razdoblja, do 2018. godine, javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a.

Premijer Orešković istaknuo je da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dodatno dati dugoročne gospodarske rezultate.

Prijedlog proračuna Vlada je uputila u Sabor.

Izvor: Al Jazeera i agencije