Bh. ekonomija nije spremna za Evropsku uniju

Bosna i Hercegovina u ponedjeljak podnosi zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Ali, najveći posao tek slijedi. Najvažnija reforma bit će potrebna ekonomiji, koja se nalazi u teškom stanju i ne bi se mogla nositi s konkurencijom iz EU-a.

O zahtjevu za članstvo mnogo se nagađalo i spekuliralo. Riječ je o relativno jednostavnom dokumentu od nekoliko rečenica, koji zemlja aplikant podnosi trenutno predsjedavajućoj zemlji EU-a. Sada je to Holandija.

“Zahtjev za članstvo je tipiziran dopis, koji se manje-više ne razlikuje od države do države i koji u svakom slučaju referira na osnivački član EU-a, koji govori i o proširenju, odnosno regulira prijem članica EU-a”, istakla je Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Zahtjev za članstvo početak posla

Od, uslovno rečeno, pisma želje do statusa kandidata relativno je dug put. U prosjeku dvije i po godine. Nakon zahtjeva za prijem Evropska komisija pred zemlju aplikanta postavlja nekoliko stotina pitanja – tačnije uslova prilagođavanja pravnog, političkog i ekonomskog sistema.

“Bosna i Hercegovina ima obaveze u procesu koje treba ispuniti u interesu svojih građana prije nego što je riječ o zahtjevima procesa ili Brisela”, kazala je Kavaz-Siručić.

Takvu situaciju je najbolje objasniti kroz takozvani realni sektor. Zahtjev za članstvo tek je početak posla, koji bi – ako se ne uradi – značio gotovo trenutno gašenje bosanskohercegovačke, ionako krhke privrede.

Prihvatiti zakone i pravila EU-a u mnogo širem kapacitetu nego što je to danas, a ne razviti sistem koji će u praksi privredi omogućiti da funkcionira po evropskim principima, znači dovesti se u mnogo težu poziciju nego što je to mlijekoprerađivački, a posebno agrarni sektor danas. U njemu je na razne načine uposleno gotovo 400.000 osoba.

Minimalni poticaji

“Ukoliko dođe do primjene zahtjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bh. privreda može staviti ključ u bravu. To odgovorno tvrdim kao primarni proizvođač i prerađivač. Kao jednu ilustraciju toga navest ću vam mlijeko, koje Milkos na našoj rampi plaća 68 feninga. Ponuda za mlijeko iz EU-a je 60 feninga. Dakle, razlika je osam feninga po litru mlijeka, što govori o prednosti evropskih farmera i nemogućnosti naših farmera da konkuriraju”, rekao je direktor Milkosa Adin Fakić.

Budžet za poljoprivredne poticaje u Federaciji Bosne i Hercegovine je blizu 40 miliona eura, za razliku od slovenskog, koji je milijardu i po eura. Ostali pokazatelji bi bili suvišni.

Stoga predati zahtjev za članstvo ne mora značiti ništa. No, s druge strane, može biti snažan izazov da se ostvare stvarni, a ne samo formalno-pravni uslovi, koji će pred Bosnu i Hercegovinu biti postavljeni nakon 15. februara.

Izvor: Al Jazeera