Rekordan broj turista posjetio Hrvatsku ove godine

U Dalmaciji je gostiju sve manje, a negdje ih uopće nema (EPA)
U Dalmaciji je gostiju sve manje, a negdje ih uopće nema (EPA)

Hrvatsku je ove godine posjetilo 16,3 miliona turista, što su rekordni rezultati, koji će se vidjeti i u porastu ukupnih turističkih prihoda na približno 9,5 milijardi eura, ocijenio je ministar turizma Gari Cappelli.

Ostvareno je 91,3 miliona noćenja, što je 11 miliona noćenja više nego prošle godine, rečeno je na konferenciji za novinare. 

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Ratomir Ivičić naglasio je da su rezultati u turizmu ove godine “iznimni i bolji od očekivanih, a pogotovo u tri posezonska mjeseca, od rujna do kraja studenoga, koji su također bili znatno bolji od lanjskih”.

Cappelli je rekao da i decembar “turistički izgleda odlično – do 28. prosinca bilo je ukupno 250.000 turista i nešto malo više od 495.000 noćenja”.

Ivičić je dodao i da se na današnji dan u Hrvatskoj nalazi 33.000 turista ili 7.000 više nego jučer, a najviše ih je u Istri (8.600) i Zagrebu, dok je među strancima najviše Austrijanaca, Nijemaca, Slovenaca i Italijana.

Po županijama, najviše noćenja ove godine (25 miliona) bilo je u Istri, koju slijedi Kvarner sa 17 miliona te Splitsko-dalmatinska županija sa 16 miliona. U Zadarskoj županiji bilo je 11 miliona noćenja, Dubrovačko-neretvanskoj 8,7, Šibensko-kninskoj šest miliona te Ličko-senjskoj 2,8 miliona. Na kontinentu, Grad Zagreb daleko je ispred ostalih sa 1,9 miliona noćenja, a najbliže je Karlovačka županija sa 471.000 noćenja.

Među odredištima najviše noćenja u 2016. bilo je u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Medulinu, Umagu, Malom Lošinju, Crikvenici, Funtani, Zagrebu i Novalji.

Zaokreti u promociji

Najavljujući i druge zaokrete u promociji u 2017. godini, Cappelli je istakao zdravstveni, kongresni, kulturni i nautički turizam, u čemu Hrvatska ima velike potencijale i za šta postoji i zanimanje na stranim tržištima, pa je, naprimjer, nautika ove godine na britanskom tržištu porasla 50 posto u odnosu na 2015, dok je iz Francuske bilo 40 posto više nautičara.

Više će se nego prije promovirati i mogućnosti hrvatskih aerodroma te pokušati dogovoriti više aviolinija za iduću sezonu, ali i 2018, dodao je.

“U 2017. se ne možemo opustiti, moramo računati da će se zemlje u našem okruženju koje su ove godine bile u ‘turističkoj’ krizi zbog napada i politike početi vraćati na tržište s jakim marketingom. Također se ne možemo samo oslanjati na tradicionalna i europska tržišta, pa planiramo i jače ‘zakoračiti’ na azijsko tržište, Kinu, Koreju i Japan, ali i više promovirati kontinent, pogotovo Slavoniju i Baranju”, najavio je Cappelli.

Dostići 14,3 milijarde eura

Osim očekivanja porasta dolazaka i noćenja turista, ministar iduće godine očekuje i daljnji porast prihoda od turizma, za koje je rekao da rastu sporije nego noćenja, ali ipak vjeruje da je do 2020. moguće dostići 14,3 milijarde eura prihoda, kako je predviđeno strategijom razvoja turizma, ako se nastavi dinamika rasta investicija i dolazaka turista kao u posljednjih nekoliko godina.

“U 2017. očekujemo nastavak pozitivnih fizičkih trendova sa tri do četiri posto više turista i noćenja, ali i porast investicija s ovogodišnjih oko 670 milijuna eura na ukupno oko 800 milijuna eura, u čemu je oko 500 milijuna eura privatnih, a 300 milijuna eura investicija javnog sektora”, rekao je Cappelli.

Ističe i kako se mnogo očekuje i od tri strateška projekta, koji bi trebali početi iduće godine, a ukupno su vrijedni približno 200 miliona eura.

To je Maistrin Hotel Park u Rovinju, koji je već na listi strateških projekata. Na toj listi za 2017. mogao bi se naći i projekt riječkog turističkog kompleksa Costabella, vrijedan također 66 miliona eura, jednako koliko i dubrovački Hotel “Plat” u sastavu Karisma Hotels Adriatica (KHA). 

“Hoteli ‘Plat’ bi također mogli na listu strateških investicija, za što je prijedlog jučer sa sjednice povjerenstva za strateške investicije otišao na Vladu, koja bi o tome mogla odlučiti na prvoj sjednici u 2017, najvjerojatnije u drugom tjednu siječnja”, otkrio je Cappelli, napominjući i kako krajem iduće godine kreće i obnova zračnog pristaništa na Malom Lošinju, što je također strateški projekt.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO