Prekvalificirali se i dobili posao

Piše: Branimir Bradarić

Htjeli to ili ne, ali već godinama cjeloživotno obrazovanje postalo je ne samo floskula, kojom se služe političari, nego i potreba, prije svega za dugotrajno nezaposlene osobe. S tim se danas slažu i poslodavci, ali i obični građani koji su se mjesecima, pa i godinama, na Zavodu za zapošljavanje vodili kao nezaposlene osobe.

Sve to vrijeme oni su bezuspješno tražili posao pri čemu škole i zanimanja, koje su imali, nisu im davali nadu kako će se uskoro zaposliti. Jedna od takvih osoba je i Konstantin Savić iz Vukovara koji je naknadnim stručnim osposobljavanjem uspio doći do posla.

Odmah na posao

„Dvije godine sam bio bez posla pri čemu sam se svako malo javljao u Zavod tražeći posao. Slao sam zamolbe, telefonski zvao, ali bez rezultata. Posla nije bilo. Vidio sam kako ću tako teško pronaći posao pa sam odlučio nešto promijeniti“, rekao je Savić.

Njegova odluka je bila da izuči neki drugi zanat, odnosno da uz zanat koji je učio u školi izuči u hodu još neko zanimanje koje bi mu dalo više šansi na tržištu rada. U razgovoru s obitelji i prijateljima odlučio je, preko Zavoda za zapošljavanje, izučiti za zanimanje zavarivač. Rezultat toga je da je još i prije negoli je završio s prekvalifikacijom pronašao radno mjesto.

„Još za vrijeme prakse, koju sam imao u vukovarskoj tvrtci CNT Bijuk, meni i još jednom polazniku ponuđen je posao zavarivača. Na taj način sam konačno riješio možda i najveće životno pitanje i sada mogu krenuti dalje u životu, odnosno planirati dalje korake. Sada mi bude žao što ovo nisam ranije napravio“, rekao je Savić koji isto preporučuje i drugima koji već duže vrijeme bezuspješno pokušavaju pronaći posao.

Martina Popović iz Vinkovaca zanimanje je „promijenila“ još prije nekoliko godina. Ona je bila upravni referent, tako da nikako nije mogla naći posao u struci. Sve se svodilo na obećanja, ili pak poslove na rad na određeno vrijeme u buticima i trgovinama. Pomalo razočarana svime odlučila je posao pronaći u sezoni, na Jadranskom moru, gdje je prve godine radila u kuhinji.

„Tamo sam i odlučila da ću se prekvalificirati u kuhara. To sam i učinila i, barem se nadam, riješila to pitanje zauvijek. S tim zanimanjem sam na moru gotovo mogla birati posao, a i zarađivala sam puno više. Udala sam se i preselila u Zagreb gdje sada radim kao kuharica u jednom restoranu. Mislim kako s svojim prvim zanimanjem nikada ne bih našla posao u struci tako da ovo mogu preporučiti svima koji u svome životu žele nešto promijeniti“, kaže ova Vinkovčanka.

Brojna zanimanja nestala

I poslodavci često ukazuju na problem što na tržištu rada ne mogu pronaći stručno osposobljenu radnu snagu. Jedan od problema je i činjenica da su nekadašnje industrije, poput obućarske i tekstilne, a koje su zapošljavale na tisuće radnika, danas u teškoj situaciji, ili su gotovo nestale.

Pri tome i hrvatski obrazovni sustav je takav da i dalje masovno školuje ekonomiste, upravne referente i slična zanimanja za koja nema niti će skoro imati posla. Dio zanimanja je tijekom godina i nestao iz hrvatskih tehničkih i strukovnih škola.

Na tu činjenicu je više puta ukazao i predsjednik Uprave Borova Gordan Kolundžić, ističući kako u Vukovaru i okolici nikako ne može pronaći radnike potrebne za rad u obućarskoj industriji. Kazao je kako je pri tome najčešće sama tvrtka prinuđena snalaziti se sama i o svom trošku, gubeći i vrijeme i resurse, osposobljavati kadar za rad.

Upravo stoga Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kao i razna privatna učilišta započeli su s projektom prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja radnika. Pri tome se prije svega vodi računa koja su zanimanja deficitarna na tržištu što polaznicima u konačnici osigurava da lakše pronađu radno mjesto.

Jedno od takvih učilišta je i Učilište Studium, koje ima poslovnice u više gradova Hrvatske, čiji vlasnik Ivan Gale kaže kako za prekvalifikacije postoji veliki interes građana.

„Imamo veliki broj ponuđenih zanimanja tako da nam se javljaju i mladi i stariji. Najčešće su to osobe koje duže vrijeme pokušavaju pronaći posao, a imamo i onih koji se žele prekvalificirati za neko od zanimanja koje je bolje plaćeno“, kaže Gale.

Usklađenost sa tržištem rada

Dodaje kako se dio školovanja provodi u suradnji s HZZ, a dio provode i sami. Naime, i HZZ i učilište prate kretanje tržišta rada i na osnovu tih potreba reagiraju. Tako je i provedeno stručno osposobljavanje polaznika za zanimanje zavarivač. Pri tome treba znati i kako je cjelokupno školovanje za svih deset kandidata bilo besplatno i da ga je pokrio HZZ.  

Gale kaže da najveće zanimanje polaznika vlada za zanimanja u zdravstvu, ugostiteljstvu, građevini, poljoprivredi i drvnoj industriji. Dodaje i kako često polaznici još tijekom školovanja dobiju posao u novoj struci.

„Kod nas se veliki naglasak daje na praksu tako da poslodavci još tijekom iste prepoznaju kvalitetu polaznika. Tijekom toga vremena on nauči ne samo raditi nego i kako funkcionira tvrtka tako da poslodavac dobiva gotov kadar. Zadovoljni su svi“, ističe Gale dodajući kako, nažalost, ima i onih koji kreću sa stručnim osposobljavanjem ili prekvalifikacijom s ciljem da odu u inozemstvo i tamo nastave živjeti.

Model kojem se teži

Govoreći na ovu temu iz HZZ Vukovar kažu kako je to realnost tržišta koju su prepoznali i nezaposlene, pa i zaposlene osobe, ali i poslodavci. Pročelnica HZZ Vukovar Jasna Kolar pojašnjava kako pri tome treba razlikovati pojam stručno osposobljavanje od prekvalifikacije. Naime, za stručno osposobljavanje može se javiti osoba sa završenom samo osnovnom školom, pri čemu polaznik stiče osnovna znanja o nekom zanimanju kako bi ga mogla samostalno obavljati.

Prekvalifikacija je, ipak, složenija i s njom može krenuti osoba s minimalno srednjom školom. Trajanje prekvalifikacije ovisi o razlici ispita koja se mora položiti tako da ona traje od devet mjeseci do godinu i pol dana.

„Ovo je model kojem težimo, odnosno da u suradnji sa svim dionicima na tržištu rada vrlo brzo osposobimo ljude za poslove koji su traženi. Kao rezultat svega toga trebalo bi doći i njihovo zapošljavanje. Planiramo krenuti i s stručnim osposobljavanjem i za neka druga zanimanja pri čemu ćemo voditi računa da to budu zanimanja koja će im omogućiti što brže zaposlenje. Vjerujem kako se ovaj naš model može iskoristiti i drugdje jer daje dobre rezultate“, zaključila je Kolar.

Izvor: Al Jazeera