Banke prijete Hrvatskoj zbog franka, Vlada ne odustaje

Na hrvatski plan o konverziji kredita vezanih uz švicarski franak u euro reagiralo je pet velikih međunarodnih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Poručile su da plan krši zakone Europske unije i bilateralne ugovore o ulaganju.

U zajedničkom priopćenju banke su izrazile zabrinutost zbog Vladine najave, te poručuju da je nametnuta konverzija, bez razmatranja jasnih socijalnih kriterija, ozbiljan retroaktivni udar na postojeće ugovore o kreditiranju.

Najavile su da će poduzeti određene korake i tražiti objašnjenje od hrvatske Vlade.

Erste Group Bank AG, UniCredit SpA, OAO Sberbank, Raiffeisen Bank International i Hypo Group Alpe Adria razmotrit će taj slučaj s hrvatskom Vladom bude li donesen zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u kredite u eurima kao što se planira, prenosi agencija Bloomberg iz zajedničkog priopćenja banaka.

“Ozbiljno nas zabrinjava takav razvoj događaja i izjave iz hrvatske Vlade”, navodi se u priopćenju banaka.

“Prisilna konverzija bez razmatranja situacije s dohotkom ili sposobnosti klijenta za servisiranje duga predstavlja ozbiljnu retroaktivnu intervenciju u postojeće ugovore”, dodaje se.

Lalovac upozorava banke

Ministar financija Boris Lalovac najavio je kako će, vjerojatno, idući tjedan zakonsko rješenje biti na Vladi, a kalkulacije bi trebale početi već 1. listopada.

“Kada su građani preplaćivali te iste kamate tada se nisu bunili. Kada su milijarde kuna odlazile u te zemlje, a u Austriju je od 2008. do 2014. godine, kada je Hrvatskoj bilo najteže, otišlo osam milijardi kuna (1,06 milijardi eura) iz džepova hrvatskih građana, tada se te iste središnjice nisu bunile. Mislim da hrvatska Vlada ima pravo zaštititi svoje građane. To činimo, to radimo. Mi smo donijeli odluku i vrlo brzo ćete je vidjeti, za kojih 15-tak dana, a njima ostavljamo vremena da krenu u kalkulacije”, kazao je Lalovac.

Izjavio je i da su same banke trebale voditi računa kod odobravanja tih kredita jesu li oni za prvu nekretninu ili primjerice za jahtu.

“Ako su odobravale špekulantima, kao što govore, na temelju čega su im odobravale? Ljudi nisu krivi što je tečaj deprecirao 30, 40, 50 ili 60 posto. Ljudi žele uredno vratiti svoje kredite, ali ne žele uzeti 500.000 kuna (66.000 eura), a vraćati tri milijuna kuna (397.000 eura). To nitko ne želi, odnosno fizički ne može”, ustvrdio je ministar financija.

Dodao je da će se dužnike u CHF kreditima dovesti u jednakopravni položaj kao one u eurima, na što Vlada ima pravo. “Ustavno pravo Vlade je da štiti svoje građane, a ne kapital”, izjavio je Lalovac.

Lalovac je poručio i da se ne boji tužbi banaka. “Nije pametno tužiti zemlju u kojoj žive i rade. Mislim da to nije pametno nikome, pogotovo ako znate da žive od hrvatskog proračuna, da plaćamo 10 milijardi kuna (1,3 milijarde eura) istim tim bankama, da smo uredni platiše kao i građani. Nije pametno ići protiv vlastitog naroda i vlastite zemlje. Ja se nadam da žele poslovati u Hrvatskoj, tako da mislim da trebaju poslušati prvi puta i glas naroda”, zaključio je Lalovac.

Maras: Nema nazad

Ministar poduzetništva i malog obrta Gordan Maras nakon sjednice Vlade kazao je da će banke štititi svoj interes, a Vlada interes svojih građana “i tu nema nazad”.

“Problem je malo šire prirode, to je društveni problem. Te banke su zaradile milijarde i milijarde kuna. Negdje mora biti kraj. Interes građana nam je puno veći od interesa banaka-majki, tako da sa te strane uopće nema govora o bilo kakvom ustupku, odnosno koraku unazad. Nego upravo suprotno. Želimo zaštititi sve one koji su došli u nemoguću situaciju”, kazao je Maras novinarima.

Na pitanje znači li to da nema šanse da Vlada ne ide sa zakonom, Maras je odgovorio: “Da ne ide sa zakonom? Zar vam izgledamo kao da se šalimo? Prije bi tu sa ovog drugog kata na glavu skočio nego što bi Vlada odustala od ovog zakona”, istaknuo je Maras.

Krajem kolovoza hrvatska Vlada je objavila kako planira tijekom rujna prihvatiti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak, procijenivši da će financijski trošak banaka na ime otpisa dijela glavnice tih kredita iznositi više od pet milijardi kuna (661 milijun eura).

Vlada planira do početka listopada usvojiti sve potrebne zakonske akte kako bi se provelo trajno rješavanje tog problema.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO