Šta vlasti u regiji nude dužnicima u ‘švicarcima’

Ove sedmice ponovno se govorilo o problemu kredita u švicarskim francima, tzv. švicarcima, i to na najvišem nivou, među ministrima finansija eurozone.

Raspravu je izazvao prijedlog hrvatskog zakona o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, čemu se oštro usprotivio austrijski ministar finansija.

Donosimo kratki pregled rješenja koje su vlade regije ponudile dužnicima u svojim zemljama.

Pritisci urodili plodom

Pritisci dužnika i javnosti na vlade regije proteklih godina očito su urodili plodom.

Temu kredita u švicarskim francima, odnosno ponašanje banaka pri odobravanju takvih pozajmica, većina država u regiji više ne ignoriše.

Ali, ne ignorišu ih ni evropske zemlje čije banke su u najvećoj mjeri odobravale kredite građanima u regiji.

‘Nacionalistički pristup Hrvatske’

Tako je ministar finansija Austrije Hans Joerg Schelling rješenje hrvatske Vlade, koje podrazumijeva automatsku konverziju kredita u švicarcima u euro, nazvao nacionalističkim i nepoštenim pristupom.

Zbog toga je alarmirao i svoje kolege na sastanku u Luksemburgu i upozorio da je Evropska centralna banka već formirala radnu grupu koja ispituje hrvatski pristup švicarcima.

Schelling je rekao da su banke ionako stalno na udaru novih nameta i da zemlje imaju pune ruke posla da banke održe stabilnim, a da predloženi hrvatski zakon direktno atakuje na tu, teško stečenu, stabilnost.

Schellingov stav može se bolje razumjeti ako znamo koliko je Austrija imala problema sa vlastitim bankarskim sektorom. 

Sunovrat Hypo Banke

Pri tome se prvenstveno misli na Hypo Banku, koja je u većini zemalja regije postala sinonim za aferu “Švicarac”, budući da je odobrila uvjerljivo najveći broj kredita u toj valuti.

U godinama nakon toga zapala je u duboku krizu, pa je njenu likvidnost morala spašavati Austrija.

Nakon što je 2009. nacionalizovala banku, prošle godine je prodala, sa svim svojim balkanskim poslovnicama, američkom fondu Advent International.

Valutna klauzula

Ako razumijemo pozadinu austrijske priče o bankarskoj stabilnosti, moramo shvatiti i potrebu vlada u regiji da zaštite svoje građane, među kojima su mnogi dovedeni na rub egzistencije.

Najveći uzrok je takozvana valutna klauzula u ugovorima koje su potpisivali sa bankama.

Zbog rasta švicarskog franka, građani čiji su krediti bili vezani za tu valutu, a isplaćeni su im, zapravo, u domaćoj valuti ili u eurima, godinama vraćaju tu razliku i mnogi od njih još nisu isplatili ni kamatu.

Preračunato u domaću valutu ili eure, mnogima je uvećana i glavnica.

BiH: Više od 9.800 dužnika

Njih je u Bosni i Hercegovini gotovo 10.000. Među njima, samo deset posto može otplaćivati rate.

Ostali se suočavaju sa blokiranjem računa i zapljenom imovine.

Država nije preduzela konkretne korake da riješi njihove probleme, pa spas, manje ili više uspješno, traže pred sudovima.

Hrvatska: 55.000 dužnika

U Hrvatskoj je, prema obimu odobrenih kredita, problem još izraženiji.

Nakon manjih intervencija tamošnja se Vlada naposlijetku odlučila na korak koji je prva isprobala Mađarska – konverziju kredita u nacionalnu valutu, bez obzira na žestoko neslaganje banaka pogođenih tom odlukom.

Hrvatsko rješenje ipak predviđa promjenu iz švicarskih franaka u eure.

Njegova primjena za banke bi značila otpis najmanje 265 miliona eura duga, pa je zbog toga i jasno njihovo žestoko protivljenje.

Crna Gora: 683 dužnika

Za sličan pristup se odlučila Crna Gora, čija je Skupština usvojila Zakon o konverziji kredita kojim će se njihove obaveze preračunati u eure, i to na dan sklapanja ugovora, te uz fiksnu kamatu 8,2 posto.

Teret kursnih razlika u jednakom omjeru podijelit će korisnik kredita, banka i država.

Takav potez nije izazvao buru u domaćim, a ni evropskim krugovima, što je razumljivo ako imamo u vidu mali broj dužnika.

Srbija: 22.000 dužnika

Za sličnom mjerom nije posegnula Srbija, čija je Vlada odbacila i mogućnost fiksiranja kursa franka, što je uradila hrvatska Vlada prije nego što je predložila zakon o konverziji kredita.

Na eventualnu intervenciju Vlade ili Narodne banke ove zemlje dužnici još čekaju.

Izvor: Al Jazeera